AMELA IVKOVIĆ - O' REILLY ZA NOVI.BA: Zdravlje nije skupo, skupa je bolest!

U novije vrijeme sve je aktuelnija tema zdrave ishrane.

Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka. 

Kakvu hranu danas jedemo, koliko građani BiH vode računa o zdravom načinu ishrane i da li hrana može biti lijek razgovarali smo sa jednom od naših najpoznatijih i u svijetu priznatih nutricionista Amelom Ivković - O' Reilly. 

Šta je rekla za Novi.ba pročitajte u intervjuu u nastavku. 

Novi.ba: Kakvu hranu jedemo u 21. vijeku, te koliko građani BiH vode računa o zdravom načinu ishrane? 

Skoro dvije trećine stanovnika ima problem s viškom kilograma, zbog čega se po broju pretilnih  ljudi BiH nalazi na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Poražavajući su pokazatelji da BiH ima čak 62,9 posto debelih stanovnika. Isto istraživanje je pokazalo i da stanovnik u BiH dnevno u prosjeku pojede oko pet kriški kruha, dok oko 12 posto ljudi svakodnevno konzumira keks, kolač ili neke druge slatkiše. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tokom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilnosti se u razvijenom svijetu utrostručila, a naša zemlja nažalost prati taj trend. 

Šta nije u redu sa modernom ishranom

Današnja zapadnjačka ishrana je produkt industrijalizacije koja se zasniva na mnogim izumima-pasterizacija, sterilizacja, hlađenje hrane, zamrzavanje hrane itd. U produkciji žitarica postoje mlinovi visokih brzina, visokih temperatura i presa itd.

Beneficije su mnoge. Imamo veliku količinu, relativno jefitnog, palatabilnog i relativno sigurnog lanca ishrane.

Prošli su dani monotone ishrane i praznina u lancu ishrane. Nemamo više širokorasprostranjeni vitamski deficit poput pelagre i skorbuta.

Današnji proizvođači hrane rade jako teško da nam proizvedu neodoljive i sigurne produkte koji zadovljavaju potražnju gurmana i ljudi koji imaju razvijeniju svijesnost o zdravoj ishrani.

Velika večina današnje ishrane se zasniva na žitaricama iz prošlosti-pšenica, kukuruz, zob- ali su orginalne žitarice samljevene u izuzerto sitne promjere kako bi od njih mogli praviti hljebove, kolače, žitarice za doručak i užinu. Hemičari koji stoje iza produkcije ovih žitarica znaju da  što su više žitarice samljevene, one imaju veću palatibilnost i duži rok trajanja.

Nažalost, težnja ka savršenstvu u jednom polju je rezultirala u nepredviđenim problemima u drugom polju. Naša tijela brzo  probavljanju i apsorbuju današnju hranu bogatu karbohidaratima. Rezultat tog efekta na glukozu u krvotoku je problem sa zdravljem koji sada dostiže epidemijske proporcije.

Novi.ba: Da li je zdrava ishrana danas trend ili potreba i da li se slažete sa onom svima  dobro poznatom poslovicom "da zdravlje ulazi na usta"? 

AMELA: Bez obzira na to šta izaberete da jedete, zdrava ishrana može da igra značajnu ulogu u određivanju toga koliko dugo ćete živjeti.

Kvalitetna i zdrava hrana je dostupna svima, samo je pitanje koliko se svi mi potrudimo da dođemo do iste.

Naše pijace, lokalni marketi će prodavati onoliko zdrave hrane koliko je mi tražimo, ponuda ovisi od potražnje.

Ako je naš izbor da jedemo lokalnu i sezonsku hranu, time smanjujemo trošak hrane i ujedno podržavamo naše poljuprivrednike, podstićemo ih na proizvodnju kvalitetnije hrane. Nažalost velika većina naše zdrave hrane se izvozi jer naš prosječan potrošač više vodi računa da je hrana brza i dostupna a ne vodi računa o kvalitetu te iste hrane i pozitivnih odnosno negativnih efektata takvih odluka. Svi mi odlučujemo gdje ćemo potrošiti našku konvertibilnu marku, i moramo biti svijesni značaja potrošenog novca, tj. na koje namjerinice trošimo novac.

Zdravlje nije skupo, skupa je bolest!

Novi.ba: Da li hrana može biti lijek i da li specijalni režim ishrane može pomoći u borbi protiv  određenih bolesti?

AMELA: Nakon pregleda glavnih nutritivnih  istraživanja u posljednjih 40 godina možemo zaključiti da patimo od masivnih nutritivnih nedostataka.

Više od 30 posto moderne ishrane ima nizak nivo  nutrijenata kao što je  magnezij, vitamin C, vitamin E i vitamin A. Više od 80 posto ljudi  ima manjak vitamina D.  9 od 10 ljudi imaju nedostatak  omega-3 masnih kiselina, koje su od ključnog značaja za ublažavanje  upalnih procesa u organizmu i kontrolu niova šećera u krvi.

Zašto smo toliko pothranjeni?

Hrana je manje hranjiva. Prerađene hrana, “obogaćena” sa  fruktoznim kukuruznim sirupom, rafinirani brašna, i trans masti-su moderni fenomen. Ove namjernice  su  jeftinije  i praktičnije.

Naši preci ne bi prepoznali  većinu namjernica koje se danas nalaze na policama  naših  trgovina. Mi smo  evoluirali tako što smo  jeli hranu koja sadrži dramatično veći nivo svih vitamina, minerala i esencijalnih masti.Divljač je mršavija i zdravija nego životinje koje se uzgajaju na farmama. Pored toga, meso i riba koje su jeli u prošlosti  su su gotovo uvijek bili svježi. Većina kupovnog  mesa danas je začinjeno sa hemikalijama, kao što su nitrati, koji se koristi za obradu i produžuju rok trajanja.

Zemlja na kojoj uzgajamo hranu je u lošem stanju. Tu je i razlog zašto je  hrana  manje hranjiva. Industrijski uzgoj  oštećuju hranjive tvari u poljoprivrednom zemljištu. Kao rezultat toga, većina povrće koje se bere danas ima manje hranljivih materija nego ono koje je dolazilo iz zemlje  prije samo dvije generacije.

Jedan od najvećih i najzanimljivijih istraživanja na ovu temu je objavljen 2004. godine u časopisu Journal of American College of Nutrition. Koristeći podatke iz USDA arhivi, tim naučnika pogledao hranljivih sadržaj 43 vrste  voća i povrća,uzgajano 1950 godine  i uporedili ih sa identičnim voće i povrće uzgajanim  u 1999 godini.

Njihovi nalazi su bili uznemirujući. Nivoi kalcijuma opao je za 16 posto, željezo 15 posto, a vitamin C 20 posto.  Ni jedan nutrijent nije porastao u posljednjih 50 godina!

S obziorm da namjernice sadrže manje hranjivih tvari,  porcije koje jedemo ne daju nam  onoliko nutrijenata  kao što su nekada davali. Niža nutritivna vrijednost hrane utiče na pad imuniteta i povećanu osjetljivost na hronične bolest i gojaznost.

Kada vaše tijelo ne dobije pravu hranu, on stalno traži više hrane. Stvara se beskrajne ciklus potrebe za hranom, ljudi jedu više, sve više se  debljaju, i ne osjećaju se  zadovoljno -  noćna mora iz koje ne mogu pobjeći.

Procesiranje hrane uništava  hranjive tvari. U principu, namjernicama se oduzima  njihova nutritivna vrijednost tokom procesa prerade. Jedan od primjera ove greške je pšenica. Proces prerade integralnog brašna u bijelo brašno smanjuje procenat vlakana za 80 posto i reducira nivo esencijalnih minerala, vitamina i fitonutrijenata.

Na kraju su  proizvođači hrane počeli dodavati  sintetičke verzije najvažnijih vitamina i minerala nazad u hranu i prozvali  hranu "obogaćenom." Ali ideja da možete promjeniti nivo hranjivih tvari, kao što su B vitamini u izradi bijelog brašna, a zatim ih  dodajte nazad je  redukcionistički pristup  i zanemaruje sinergističke kvalitete hrane. Proizvođači hrane  nazivaju ovo  "obogaćenom hranom", ali to je samo zato što su je  osiromašili  na prvom mjestu!

Nove dijete iz godine u godinu dolaze i odlaze te nas zaluđuju idejama o postizanju te toliko nedostižne vitke linije. Jedni govore jedite što želite, drugi obećavaju gubitak kilograma preko noći, ali u stvarnosti mršavljenje je težak proces i većina dijeta ne funkcionira, a poneke čak mogu narušiti zdravlje.

Na dobro raspoloženje i energiju utiče i stil ili način života. A dobro raspoloženje je često presudno za životni uspjeh. Manjku energije i lošem raspoloženju glavni uzroci su često loše prehrambene navike te nedovoljno kretanja i svježeg zraka.

Novi.ba: Kako možemo stvarati zdrave prehrambene navike kod djece? 

AMELA: Kroz predavanja se mogu  predstaviti  različite tematske cjeline obuhvaćajući štetnosti zdravstveno neispravne hrane, značaja redovnog unosa nutritivno obogaćene hrane, koje nudi organska poljoprivreda do pozitivnog uticaja iste na očuvanje zdravlja i doprinosa ka očuvanju okoliša. Djeca su naša budućnost,  vjerujem da sa obrazovanjem trebamo krenuti što ranije, još u vrtićima i nastavimo do kraja obrazovanja i tokom čitavog života.Broj prekomjerno teške i pretilne djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilno ili rizično za razvoj pretilnosti, a rizik pretilne djece da postanu pretilni odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretilna. Trećina djece pretilne u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretilne odrasle osobe.

Odnos nas roditelja i staratelja prema hrani je krucijalan, i našim zdravim ili nezdravim navikama kreiramo ogledalo u kojem se oni ogledaju!

Novi.ba: Mnogo ljudi se suočava sa problemom prekomjerne tjelesne težine u nekom trenutku života, pa  posežu za dijetima koje često na kraju ne daju nikakve rezultate, da li imate neke savjete za zdrav gubitak kilograma? 

Potrebno je osvijestiti svoje loše navike i informisati se o pravilnoj ishrani.
Bilo da pokušavate da smršate, oporavite se od bolesti ili da živite zdravije i radite na prevenciji bolesti,  znajte da zdrava ishrana donosi sa sobom brojne dobrobiti po vas.

Bićete produktivniji -Baš kao vašem autu, i vašem mozgu je potrebno "gorivo" da bi funkcionisalo kako treba. Jedni istraživanje  je pokazalao da nezdrava ishrana povećava za 66 posto rizik od gubitka produktivnosti. Zdrava hrana i balansirana ishrana omogućavaju vašem mozgu dovoljno "goriva", zbog čega ćete biti produktivniji i energičniji.

Bitćete sretniji -Ono što jedemo znatno utiče na moždanu funkciju.Da li ste znali da banane sadrže 10 miligrama dopamina koji poboljšava raspoloženje?Crna čokolada-08% kakao i više, puna polifenola, takođe je poznata zbog podstsicanja lučenja serotonina, neurotransmitera na koji ciljano djeluju brojni antidepresivi.

Smanjit će te nivo stresa -Određena hrana ima sposobnost da smanjuje nivo kortizola, hormona stresa, u organizmu. Neka su istraživanja otkrila  da hrana bogata vitaminom C, omega 3 masnim kiselinama i magnezijumom pomaže u smanjenju nivoa kortizola. Kada je tijelo u hroničnom stanju stresa, ono uzima zalihe proteina da bi se pripremilo za svoju "borbu". Ako je vaša ishrana bogata proteinima iz ribe i mesa, uspjećete da obnovite zalihe i održavate kortizol mirnim.

Uštedit će te novac-Jednostavni zdravi izbori, recimo zamjenjivanje soka vodom, čipsa mrvom  i kompiriće salatom, pomoći će vam ne samo da smršate, već i da uštedite novac. I to ne samo na namjernicama, već i na zdravstvenim uslugama i lijekovima. Hranite se zdravo, budite zdravi i sačuvajte novac.

Jesti će te manje a kvalitetnije -Kada je u pitanju zdrava ishrana, kvalitet prednjači u odnosu na kvantitet. Organizam sporije vari svježu i zdravu hranu, a vi ćete se duže osjećati sitim. Samim tim ćete i mršaviti, ali i uštedjeti.

Unaprijedit će te ćula okusa i mirisa- Iako je čulo ukusa subjektivno, zdrava hrana može da bude vrlo ukusna ako se pravilno pripremi. Jedno istraživanje  je pokazalo da se čulo ukusa mijenja ako jedete manje masne, slane i začinjene hrane, pa ćete vremenom postati osjetljiviji na slanu i jaku hranu.

Izgledati će te bolje- Voće i povrće je bogato antioksidansima koji štite vašu kožu. Antioksidansi u svježim borovnicama i omega 3 u srdelama i sardinama,  pomažu u poboljšanju zdravlja ćelija kože i usporavaju prerano starenje.

Bit će te zdraviji -Nezdrava ishrana, pogotovo ako pređe u naviku, može da poveća rizik od dobijanja hroničnih bolesti, kao što su rak, dijabetes, gojaznost i srčane bolesti. Ako ne unosite dovoljno proteina, vitamina i minerala koji su potrebni vašem organizmu, vaša mišićna masa ustupiće mjesto salu.Neke procjene su pokazale da je oko 30 odsto kancera povezano sa lošom ishranom. Jedno istraživanje  u kojem je bilo uključeno 6.000 žena, otkriveno je da su one koje su jele kupus, brokoli, kelj i karfiol, imale manji rizik od dobijanja raka pluća posle menopauze.

Duži i kvalitetniji životni vijek -Zdrava ishrana može da vam pomogne da izbjegnete brojne bolesti. Jedno istraživanje  je pokazalo da ishrana bogata voćem i povrćem, u kombinaciji sa redovnim vježbanjem, produžava ženama život u sedamdesetim. Takođe, neka istraživanja su pokazala da vegetarijanska ishrana i ishrana koja sadrži manje mesa, može da vam pomogne da živite duže.Osim toga, neki tvrde da orašasti plodovi mogu da pomognu u sprječavanju preuranjene smrti.