SKIDAJU DRUGARE I SLIKAJU IH MOBILNIM: Trećina učenika u BiH na meti vršnjačkog nasilja

Svaki treći učenik u osnovnim i srednjim školama u BiH žrtva je psihičkog, fizičkog ili seksualnog nasilja, a poseban problem je što se samo nekolicina osmjeli da to prizna bilo kome.

Istraživanje Udruženja za razvoj društva „Kap“, sprovedeno ove školske godine, pokazalo je da je od 7.000 anketarinih đaka čak 2.340 bilo na meti nekog od pomenutih oblika nasilja.

Tek 700 njih se odvažilo da to prizna roditeljima, dok je samo 66 slučajeva prijavljeno nadležnim organima.

To, praktično, znači da je manje od trećine zlostavljane djece spremno da svoj problem podijeli sa očevima i majkama.

U udruženju „Kap“ kažu za naš list da je situacija u BiH gora nego u zemljama regiona, gdje je svaki četvrti učenik žrtva nasilja.

Tako se dešava da pojedini učenici pojedinačno ili u grupama vrijeđaju i ismijavaju nekog od svojih vršnjaka, tuku ga, otimaju mu pare za užine, skidaju i slikaju mobilnim telefonom i prijete da će fotografiju postaviti na neku od društvenih mreža.

Iz ovog udruženja poručuju da, ako djecu ne naučimo nenasilnoj komunikaciji, uskoro možemo da imamo  generacije mladih koji misle da je upravo nasilje pravi način rješavanja svakodnevnih problema.

- Taj problem se iz škola vrlo lako prenese na ulice. O djeci koja su na neki način bila zapuštena prilikom vaspitanja, redovno čitamo  tekstove u crnim hronikama. Nasilje se uči i prenosi. Ako imamo nasilje i nepoštovanje u kući, djeca to mogu izneti vani, misleći da je to uobičajen način komunikacije – ističe portparol Merima Spahić.

Dodaje da je prepoznavanje problema prva i najvažnija prevencija.

Zabrinuti otac: “Moj sin je žrtva vršnjačkog nasilja u školi, razrednik tu djecu zove stokom, volovima i kaže mi da stvar riješim sam…”
- Svako dijete koje trpi nasilje, tu traumu može da nosi cijeli svoj život. Međutim, većina to nikome ne prijavljuje, jer ne vjeruje da se bilo što može promijeniti, zato što nemaju povjerenja u odrasle i zato što ih je sram. Takođe, strahuju od odmazde nasilnika – ističe Spahićeva.

Mirjana V. kaže da je njeno dijete koje ide u peti razred osnovne škole, bilo izloženo napadima i pretnjama vršnjaka.

– Rugali su mu se što nosi naočari, otimali pare za užinu, gurali ga i prijetili da će ga pretući. Ne bih to saznala, da njegova školska drugarica nije ispričala svojoj majci, a ova meni. Otišla sam u školu i rekla razrednoj da ću, ako se maltretiranje nastavi, podneti prijavu. Od tada je situacija bolja – kaže naša sagovornica,prenosi Blic.

Podaci MUP RS pokazuju da je lane u Srpskoj prijavljeno 11 krivičnih dijela sa obeležjem vršnjačkog nasilja. Nasilje je izvršeno nad 22 maloljetnika, od kojih je devet starosti od 16 do 18 godina, sedam od  14 do 16, a šest do 14 godina starosti. Zabilježena su tri slučaja psihičkog, 17 fizičkog i dva slučaja seksualnog nasilja – kaže načelnik Odeljenja za odnose sa javnošću u MUP-u RS Mirna Miljanović.

U instituciji Ombudsmana za djecu kažu da bilo koji od ovih vidova nasilja mora da bude na vrijeme prepoznat i ozbiljno shvaćen.

- Pristup u rješavanju svakog slučaja, po prijavi ili saznanju, mora biti individualni. Za svako nasilno ponašanje se moraju tražiti uzroci, mora se obaviti razgovor i sa roditeljima i sa djecom, počiniocem nasilja i žrtvom, i na osnovu toga predlagati one mjere koje su u najboljem interesu – kaže ombudsman za djecu Nada Grahovac.

Nasilnici traže pažnju

Stručnjaci upozoravaju da djeca počinioci imaju problem nesigurnosti u vlastite vrijednosti, traže pažnju, ne tolerišu drugačije, uzimaju sebi za pravo da zavode red. To rade na način da drugu djecu omalovažavaju, ponižavaju, maltretiraju, vrijeđaju.

- Ako takvo ponašanje ne prepoznamo na vrijeme iako očekujemo da ga neko drugi riješi, mi u stvari podstičemo takvo ponašanje kod dece. Na osnovu ponašanja odraslih, djeca određuju granice do kojih mogu ići – kaže Grahovčeva.