UPOTREBA LIJEKOVA PROTIV BOLOVA POVEZANA S POVEĆANIM RIZIKOM OD INFARKTA
Vjerojatnost oboljevanja od srčanog udara kod osoba koje konzumiraju takve lijekove povećava se u prosjeku za 20 do 50 posto u odnosu na osobe koje takve lijekove ne konzumiraju. Doziranje i ukupno vrijeme uzimanja lijekova nije utjecalo na povećanje.
Otkrića prezentirana u novoj studiji temeljenoj na istraživanju koje je provela skupina istraživača predvođena doktoricom Michèle Bally s Bolničkog istraživačkog centra Sveučilišta u Montrealu opažajne su prirode te se temelje na povezanosti. Lijekovi protiv bolova nisu direktno uzrokovali srčani udar.
U ovu skupinu lijekova pripadaju ibuprofen, diklofenak, celekoksib i naproxen. Ti se lijekovi mogu dobiti s ili bez recepta te služe za otklanjanje bolova i nelagode koju uzrokuju raznorazni bolovi, visoka temperatura i gripa.
Rizik od srčanog udara koji se povezuje s uzimanjem lijekova protiv bolova raste već nakon prvog tjedna uzimanja lijekova, neovisno o vrsti lijeka i dozi. Rizik koji se povezuje s uzimanje visokih doza najveći je tijekom prvog mjeseca uzimanja lijekova.
'Otkrili smo da su svi osnovni nesteroidni lijekovi protiv bolova i upala dijele povećani rizik od srčanog udara', rekla je doktorica Bally. 'Postoji percepcija da naproxen najmanje povećava rizik od infarkta, ali to nije istina.'
Opći zaključak istraživača je da se uzimanje bilo koje doze ove vrste lijekova kroz tjedan dana, mjesec dana ili duže povezuje s povećanjem rizika od srčanog udara. Rizik je naočigled padao kada bi se lijekovi prestali uzimati. Manji je pad rizika uočen unutar 30 dana od uzimanja lijekova, dok je veći pad - 11 posto - uočen nakon 30 dana od uzimanja lijekova.
Istraživači predvođeni doktoricom Bally savjetuju da liječnici i pacijenti uzmu u obzir i te faktore kod propisivanja terapije nesteroidnih lijekova protiv bolova i upala.
Prethodna istraživanja ove vrste lijekova protiv bolova utvrdila su da takvi lijekovi mogu povećati rizik od infarkta, međutim tačna povezanost doziranja i vremena uzimanja lijekova nije bila jasna. Bally i njezini suradnici proučili su kanadske i europske baze podataka kako bi izračunali koliko i kako lijekovi protiv bolova doprinose povećanju rizika od infarkta.
Kod uzimanja lijekova tjedan dana, najveći rizik predstavlja predstavlja rofecoxib, dok je pri visokim dozama najriskantniji naproxen. 'Znali smo da ti lijekovi povećavaju rizik od infarkta, međutim ova studija je alarmantna zbog toga što pokazuje koliko brzo taj rizik nastupa', rekao je dr. Mike Knapton, pomoćnik direktora u Fondaciji srca Velike Britanije.
Istraživači međutim ističu da su njihovi nalazi striktno promatrački te da se mnogi važni faktori poput pušenja cigareta, konzumacije alkohola i pretilosti nisu uzeli u obzir na sistematski način. 'Ovo je najveća studija ovakve prirode, međutim temelji se na inforamcijama o receptima i izdavanju lijekova. Nije se vodilo računa o tome jesu li ljudi uistinu te lijekove i pili', rekao je dr. Amitava Banerjee.
'Istraživanje ima dobre dokaze, međutim rizici su iskazani relativno', rekao je Stephen Evans, profesor farmakoepidemiologije. 'Nema jasnog opisa apsolutnog rizika. Kako istraživanje govori o povećanju šansi od infarkta, povećanje od 20 do 50 posto kod osoba s malim rizikom nije razlog za brigu.'
Evans nadalje kaže da svi lijekovi imaju neželjene posljedice te da treba voditi računa o propisivanju lijekova protiv bolova. 'Ova studija ne bi trebala biti razlog za paniku kod korisnika ovih lijekova', zaključio je Evans.