Evo zbog čega je BiH zamalo završila na crnoj listi Evropske komisije
BiH nalazi se na najnovijoj listi Evropske komisije (EK) na kojoj su države prepoznate kao prijetnja zbog pranja novca i finansiranja terorizma. Ta lista, doduše, nije dobila potrebnu podršku na posljednjoj sjednici Evropskog parlamenta (EP), pa je BiH dobila na vremenu do sljedećeg zasjedanja.
- Evropska unija trebala bi imati autonomni proces za ocenjivanje jesu li zemlje pod visokim rizikom od pranja novca - kazali su članovi Parlamenta EU nakon što su drugi put većinom glasova odbili crnu listu zemalja koje je predložila Evropska komisija.
Komisija je zadužena da sastavi spisak država za koje se sumnja da su u opasnosti od pranja novca, utaje poreza i finansiranja terorizma. Na internet stranici Komisije navodi se da bi građani i pravne osobe iz zemalja koje završe na crnoj listi bili suočeni s temeljnim provjerama prilikom poslovanja sa EU i u njoj.
Parlamentarci su na sjednici istakli da je ranija lista, koju je lani predložila Radna grupa za finansijske akcije (FATF), odbačena kao previše ograničena, ali i da ova ne ispunjava potrebne standarde.
Članovi Odbora za privredne i monetarne poslove i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove EU izjavili su da „proces Komisije nije bio dovoljno autonoman“ i da su kriteriji za njegov popis isključili prekršaje koji su doveli do pranja novca, poput poreznih utaja.
Poručili su da je Evropska komisija morala u svoju listu uključiti države koje je identifikovao FATF, ali da su svoj spisak trebali proširiti. Na spisku Evropske komisije, osim BiH, nalaze se Avganistan, Irak i Sirija, za koje se smatra da im je zakonodavstvo manjkavo u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Rezolucija će biti prosljeđena na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta koja je zakazana za 15.maj, gdje će ponovo biti tražena podrška za crnu listu koju je pripremila Evropska komisija.
Savjet ministara BiH juče je usvojio Informaciju o realizaciji Akcionog plana FATF i zadužilo institucije da okončaju sve preostale aktivnosti najkasnije do 25. maja. Zaključeno je da je ostvaren napredak nakon što je izmjenjeni Zakon o udruženjima i fondacijama stupio na snagu i nakon što je usvojen Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, piše Avaz.