Dramatično upozorenje jednog od NAJBOLJIH STRUČNJAKA U REGIJI: Treba li da počnemo MASOVNO UMIRATI OD MIKROBA, pa da se nešto uradi!?

Problem antimikrobne otpornosti o kojem bruji svjetska naučna zajednica, UN i vlade mnogih zemalja, u BiH je potpuno zanemaren. Nemamo nikakve podatke o učestalosti bakterija koje napadaju ljude a animalnog su porijekla, a još manje se zna o učinku postojećih antibiotika na njih, ocijenio je za Fenu dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić.
Iako je prva asocijacija na spomen Veterinarskog fakulteta zaštita zdravlja životinja, ova institucija značajnu ulogu ima i u zaštiti zdravlja ljudi, a o toj ulozi u intervjuu za Fenu govorio je dekan Fejzić.

Kazao je da je pitanje mesa tretiranog antibioticima postavljeno kao jedno od ključnih za opstanak čovječanstva, te da postojeći antibiotici zbog masovne i nepravilne upotrebe nisu više efikasni u uništavanju bakterija koje nas napadaju.

Pojašnjava da su salmonela, campilobakter, ešerihija i drugi rizici za čovjekovo zdravlje razvili svoje odbrambene mehanizme na postojeće antibiotike, te je u septembru prošle godine na Generalnoj skupštini UN-a naređeno svim zemljama da pripreme planove za borbu protiv ovog problema.

"Svijet je cijelo desetljeće zabrinut zbog moguće virusne pandemije zoonotskih influenca virusa, sars virusa, zike, ebole i mnogih drugih nadolazećih prijetnji, a istovremeno smo zanemarili činjenicu da sve više umiremo zbog sekundarnih infekcija od ešerihija, salmonela, listerija, stafilokoka, brucela, koje smo ranije uspješno suzbijali antibioticima. Kako sada stvari stoje, u BiH treba da dođe do masovnog umiranja prije nego nam ovo postane priroritet. U 2017. mi smo jedina evropska zemlja koja nema nijednu zvaničnu studiju o distribuciji bakterija i njihovoj animikrobnoj otpornosti. To je bh. način bavljenja problemom, nemojmo ga spominjati i ubijedimo se da ga nemamo", ističe dekan.

Kad je riječ o zaštiti i prepoznavanju tretirane i i zaražene hrane, Fejzić upozorava da su nevidljive i farmakološki aktivne supstance koje jedemo s hranom, kao što su teški metali, hormoni, antibiotici, različiti konzervansi, pesticidi i brojni drugi hazardi, danas dominanti.

"Njih ne mirišemo, ne vidimo, ne utječu na ukus, akumuliraju se i lagano nas ubijaju", naglasio je. Kako se zaštiti?>>>