Važi za jednu od najdjelotvornijih biljaka za SRCE, evo o kojoj BILJCI se radi...

Glog spada u listopadne grmove srednje veličine. Drvo gloga je tvrdo i žilavo. Kora je glatka, sivopepeljaste boje, sa grančicama na kojima je raspoređeno trnje. Najbitniji su listovi i cvjetovi: bijeli su ili ružičasti.

Listovi su trouglasti i petouglasti, sa donje strane su svijetli, plavkastozeleni, a sa gornje strane tamnozeleni i sjajni. Kod bijelog gloga prašnici su crveni, cvijet izgleda bujniji nego kod crvenog gloga.

Plodovi su crvene boje i beru se kad sazriju, u kasno ljeto.

Za lijek se skupljaju cvjetovi sa cvjetnim stabljikama, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetovi i listovi se beru u proljeće. Listovi se beru nakon cvjetanja.
 
Glog sadrži: flavonoide (hiperozid i viteksin), fenolkarbonske kiseline i triterpenske kiseline, amine, ksantine.

Glog važi za jednu od najvrednijih i najdjelotvornijih biljaka za srce jer jača i reguliše rad srca. Daje se kod slabosti miokarda (srčanog mišića), kod osjećaja pritiska i stezanja oko srca, ubrzanog rada srca (tahikardije) i povišenog krvnog pritiska. Glog djeluje i smirujuće pa se savjetuje kod nervoze i lošeg sna. Koristi se kod blagih stenokardičnih i bradikardičnih tegoba, kakve su najčešće u menopauzi. Glog se koristi i kao homeopatski preparat pod imenom crataegus.