Kriza srednjih godina, MUŠKARCI U DRUGOM PUBERTETU?!

Porodica i zdravlje
Kriza srednjih godina, MUŠKARCI U DRUGOM PUBERTETU?!
No, ni vi niste u potpunosti imuni na fizičke promjene koje odaju da više niste u cvijetu mladosti?

Primjetili ste da se vaš muškarac ponaša nekako dječački i neozbiljno za svoje godine, njemu je 40-ta, to su te krizne godine. No, ni vi niste u potpunosti imuni na fizičke promjene koje odaju da više niste u cvijetu mladosti? Kriza srednjih godina pogađa i muškarce i žene, ali umjesto da očajavate - otkrijte kako ona može biti izazov koji će vam pomoći da rastete i razvijete se kao osoba.

Mnoga istraživanja kažu da s približavanjem četrdesetih godina života svatko od nas počne zbrajati sve iz prošlosti i sadašnjosti: propitkivati sam sebe što je u životu napravio, je li ispunio svoje privatne i poslovne ciljeve, postigao uspjeh koji je planirao i stekao obitelj, te počinje analizirati što je i kako mogao promijeniti.

Ako nam se pritom dogodi neki ‘okidač’, tj. dramatičniji događaj, poput spoznaje da očigledno starimo i više nismo u cvijetu mladosti, da nas djeca više ne ‘doživljavaju’ ili se dogodi nešto loše nama bliskoj osobi – vrlo je vjerojatno da će nas zahvatiti kriza srednjih godina, piše Sretna.hr.

Iako naoko samo klišeizirana fraza, koja mnoge potiče na zbijanje šala, posebno kada je muški rod u pitanju (tipičan kliše jest muškarac koji u 50-ima odjednom odluči kupiti skupi kabriolet te počne vježbati i izlaziti u noćni provod), mnogi se slažu da iza nje stoji potencijalno ozbiljan (zdravstveni) problem. Jer iza slike muškarca koji u tim godinama naglo počne paziti na svoj izgled, ili ostavlja suprugu i djecu zbog upola mlađe ljubavnice ili pak žene koja duboko pati jer su nestali njezina mladolikost i vitka linija, najčešće stoji psihološki problem teškog suočavanja s mišlju da je ‘život završio u mladosti’, odnosno strah od starosti – a to neke osobe može dovesti u stanje apatije, čak i teške depresije.

- Svatko od nas je barem jednom u životu čuo priču o muškarcu u četrdesetima koji je odbacio životnu družicu poput vrućeg kestena da bi odmaglio s komadom upola mlađim od sebe. Ovaj se prizor, kojim najčešće opisujemo previranja, promjene i nestabilnost srednje dobi, zapravo ne događa baš često. Ono što je, naprotiv, vrlo često jest to da se u srednjoj dobi dožive neki simptomi krize, u blagom ili pojačanom intenzitetu. Ti simptomi, unatoč uvriježenom mišljenju, pogađaju i muškarce i žene -, kaže psihologinja Ana Kandare Šoljaga.


Kriza srednjih godina, objašnjava naša sugovornica, kao i blaži oblici ove tranzicije iz adolescencije u starost, najčešće se osjeti između četrdesete i pedesete godine. Za neke osobe može početi već oko 35., a za neke i dvadeset godina poslije, baš kao što i u nekim slučajevima dođe naglo, a u drugim se ‘šulja’ bez nekog dramatičnog i neočekivanog razloga.

Zanimljivo je kako se istraživanja ipak ne bave ovom ‘tematikom’ u znatnijoj mjeri – kao da problem sam po sebi nije previše ozbiljan.

Prepušteni sami sebi

- Pogledamo li stručnu literaturu, vidjet ćemo prilično iscrpno dokumentiran razvoj od začeća do 21. godine. I tu odjednom pažnja istraživača prestaje. Odrasla dob doima se kao vrijeme koje je nepromjenjivo i bez ikakvih osobitih pojava koje bi bile zanimljive istraživačima. Oni se ponovno bave čovjekom tek u starosti, o čemu opet možemo pronaći dosta zanimljivog materijala. U odrasloj dobi, osim liječnika, koji se bave proučavanjem stupnjevitog fizičkog propadanja, prepušteni smo sami sebi. To je vrijeme u kojem se očekuje da budemo stabilni, samostalni i odgovorni, i za razliku od djece, adolescenata ili starih više nemamo nikakvih razvojnih ‘opravdanja’ ako nismo upravo takvi. Nikakva ozbiljna psihološka prilagođavanja nisu dokumentirana, bar ne na način kao što je to učinjeno s traganjem za identitetom kod adolescenata -, objašnjava dr. Kandare Šoljaga.


Tranzicija srednje dobi

Sudeći prema tomu, u našoj se okolini često stvara dojam kako s nama nije nešto u redu ako nismo posložili kockice, nismo zadovoljni ljubavnim životom ili nismo izgradili karijeru i podigli obitelj. No to ipak nije tako. Činjenica jest da većina odraslih ljudi doživi neku veću fizičku, profesionalnu, partnersku ili psihološku promjenu tijekom srednjih godina, bilo da je riječ o nesretnom braku, preljubu ili razvodu, nezadovoljstvu poslom, tjeskobi, depresiji, usamljenosti… No to je istodobno i vrijeme velikih individualnih različitosti jer neki razvijaju karijeru u željenom smjeru, a drugi upravo započinju novu i rade velike promjene u stilu življenja, neki u toj dobi postaju bake i djedovi, a drugi prvi put – roditelji!

Stoga netko doživi simptome promjena na intenzivan način, u punom smislu ‘krizu srednjih godina’, a mnogi izbjegnu ozbiljnu krizu, ali osjete promjene u stavovima, osjećajima i ponašanju. Naime, mnogi od nas tek u ovoj dobi počinju zrelo razmišljati o vlastitom identitetu, duhovnosti, sustavu vrijednosti i ciljevima, i to prvi put u životu!

 

Ne propustite