E-brojevi: Štetni aditivi u prehrambenim proizvodima

Aditivi, poznati i kao E-brojevi, sastojci su koji se koriste kako bi se promijenili tekstura, okus, boja, trajnost ili neko drugo svojstvo proizvoda.
Njihova upotreba je najraširenija u proizvodnji prehrambenih namirnica, ali se u velikoj mjeri koriste i u kozmetičkoj, farmaceutskoj i tekstilnoj industriji.
Svaki aditiv mora biti uveden u registar i označen vlastitim E-brojem.
Osim za klasificiranje, E-broj služi i kao potvrda toksikološke evaluacije (ocjene rizika po zdravlje).
Većina savremenih aditiva su umjetno dobiveni kemijski spojevi koji predstavljaju veliku opasnost za zdravlje.
Nepoznat je njihov tačan broj jer se on svakodnevno mijenja – neki se aditivi dodaju u registar, a drugi se pak nakon godina korištenja povlače i zabranjuju.
Prema procjenama postoji približno 3.000 spojeva koji se danas koriste kao aditivi.

Uloga aditiva u proizvodima

Upotreba aditiva seže u daleku povijest.
Ipak, u prošlim vremenima aditivi su se koristili u manjoj mjeri, dok je danas gotovo nemoguće pronaći proizvod koji na deklaraciji nema barem nekoliko E-oznaka.
Također, postoji velika razlika između aditiva koje su upotrebljavale naše bake i onih koji se koriste danas u masovnoj proizvodnji.
U prošlosti su za pojačavanje ili poboljšavanje okusa te za očuvanje namirnica korišteni prirodni sastojci poput soli, octa, meda, limunovog soka, sode bikarbone i jabučnog pektina.
Za razliku od tih, prirodnih i neškodljivih sastojaka, moderna industrija masovno upotrebljava širok spektar tvari, često vrlo štetnog i toksičnog kemijskog sastava.
Današnji aditivi imaju razne namjene.
Tako primjerice bojila mijenjaju izgled proizvoda, arome i sladila mijenjaju okus, a konzervansi održavaju trajnost.
Tu su još i sredstva za povećavanje volumena proizvoda, sredstva za zgušnjavanje, želiranje, sprečavanje oksidacije, emulgiranje, ubrzavanje ili pojeftinjenje procesa proizvodnje.

Koji su najčešći aditivi

Prema namjeni, odnosno funkcionalnim svojstvima aditive možemo podijeliti u sljedeće skupine:
– konzervansi
– bojila
– sladila
– pojačivači arome
– stabilizatori, zgušnjivači i emulgatori
– ostali aditivi

Konzervansi su aditivi čija je uloga očuvanje namirnica.
Ponajviše su sadržani u konzerviranim proizvodima i prerađevinama, u bezalkoholnim napicima, voćnim sokovima, voćnim sirupima, marmeladama, džemovima i kompotima.
Bojila se koriste za “uljepšavanje” namirnica koje su tijekom postupka obrade izgubile svoju prirodnu boju kao i onih koje bi u završnom obliku bile bezbojne.
Bojila su sadržana u mnogim namirnicama poput sira, ukiseljenog povrća, marmelada, želea, raznih grickalica, slastica i napitaka.
Sladila su tvari čija je namjena zasladiti ili nadopuniti okus proizvoda.
Koriste se u proizvodnji namirnica smanjene energetske vrijednosti, a ponajviše su sadržana u proizvodima za dijabetičare.
Pojačivači arome imaju zadatak poboljšati okus hrane, a sadržani su u gotovo svima namirnicama.
Najčešće ih nalazimo u kockama za juhu, juhama u vrećicama, komercijalnoj mješavini začina, salsama, punjenoj tjestenini, konzerviranim proizvodima, umacima i slično.
Stabilizatori, zgušnjivači i emulgatori imaju funkciju održavanja strukture, boje, homogenosti i viskoznosti namirnice.
Sadrže ih gotova jela, salse, juhe u konzervama, keksi i torte, sladoledi, marmelade, gumeni bomboni, čokolade i pudinzi.
Među stabilizatore spadaju i antioksidansi koji sprečavaju oksidativne promjene u hrani i pojačavaju antioksidativni učinak drugih tvari.
Ostali aditivi su tvari za želiranje, tvari za zadržavanje vlage, tvari za povećavanje volumena, tvari za sprečavanje zgrudnjavanja, regulatori kiselosti i slično.

Štetno djelovanje aditiva

Većina konzervansa, prehrambenih boja, pojačivača okusa i ostalih aditiva su zapravo vrlo opasne kemikalije koje mogu narušiti zdravlje čovjeka.
Sve više ljudi je zabrinuto zbog njihove potencijalne, a u brojnim slučajevima i znanstveno dokazane štetnosti.
Ta zabrinutost je najčešće potpuno opravdana, posebno kada je u pitanju osjetljiva populacija potrošača, kao što su djeca, trudnice i kronični bolesnici.
Kemikalije koje se koriste kao aditivi toksične su i nakupljaju se u organizmu što dovodi do pojave raznih bolesti i stanja.
Neki od aditiva svojim djelovanjem mogu izazvati migrene, vrtoglavice, umor, a neki čak i teške bolesti poput dijabetesa, multiple skleroze i karcinoma.
Tegobe koje se dovode u vezu sa štetnim djelovanjem aditiva su:
– glavobolja i migrena
– vrtoglavica
– mučnina
– umor
– nemir, razdražljivost i depresija
– nesanica
– gubitak pamćenja
– ubrzani rad srca
– bolovi u zglobovima
– gubitak vida i sluha
– astma