EKSKLUZIVNI INTERVJU Kristo Grozev, ekspert koji je ogolio tajnu operaciju na Balkanu ZA NOVI.BA: Moskva je spremna poticati otcjepljenje RS, njihove tajne službe su aktivnije od EU, pa i od AMERIKANACA! (I dio)
Najsnažnija obavještajna aktivnost na Balkanu trenutno dolazi iz Rusije, a u mnogome je aktivnija i sofisticiranija od evropske, pa čak i američke, kaže u ekskluzivnom intervjuu Kristo Grozev, istraživač i ekspert za odnose Rusije i centralne i jugoistočne Evrope. Grozev je posljednjih dana došao u fokus nakon što je bio dio velikog istraživanja, a u vezi sa tajnim operacijama Kremlja u našem regionu, koje je objavljeno u ruskim medijima.
Saznanja se u velikoj mjeri temelje na otkrivenim tajnim prepiskama ruskih zvaničnika i nevladinog sektora, a koje su objavili ukrajinski hakeri. Grozev živi u Holandiji, te uz višegodišnje medijsko iskustvo aktivno prati operacije Moskve u BiH, Crnoj Gori i drugim zemljama regije. Za portal Novi.ba otkriva nove detalje i predviđa razvoj situacije, a nakon što je i Evropska unije odlučila reagirati na često i sve snažnije uplitanje Moskve. Intervju objavljujemo u dva nastavka.
Novi.ba: Istražujete ulogu Rusije na Balkanu godinama. Šta je njihov pravi motiv, da li zaista Moskva želi da uspostavi veliku Srbiju ili tu priču samo koristi da provociraju Zapad?
- Zavisi o čijim motivima govorite. Postoje ljudi različitog utjecaja i značaja koji pokušavaju prodati ideju velike Srbije Kremlju. Mislim na grupu oko Konstantina Malofeeva, generala Reshetnikova, Aleksandra Dugina, ali na jastrebove u ruskom parlamentu, Putinovog savjetnika Glazieva i specijalne službe. Oni iskreno vjeruju da je moguće ponovo napraviti prorusku Jugoslaviji, a Dodik bi im bio savršen lider za to. Za sada, sami vrh, mislim na Putina, njegovog savjetnika Šurkova i ministarstvo vanjskih poslova su mnogo realističniji, i igraju kratkoročnu igru nereda i haosa. Kao što smo vidjeli u jednom od hakiranih emailova za Ukrajinu i Centralnu Evropu, Rusija ne želi praviti dugoročna prijateljstva, već kratkoročne probleme. To važi i za Balkan. Naravno, to se može promijeniti ako se nastavi pasivnost EU i SAD na Balkanu, Kremlj može odlučiti da ide ka strategiji i ciljevima koje mu nude jastrebovi.
Novi.ba: Da li tu igru onda vodi Putin ili radikalne panslavističke grupe?
- Niti jedna od ovih grupa ne djeluje bez odobrenja Kremlja. Oni su alat za vođenje hibridnih ratova, ako uspiju Kremlj to prisvoji, ako ne uspiju Kremlj nema ništa s tim. Čak, Putin može odlučiti da ih kazni, kao što je to uradio sa privatnom armijom koja je poslana u Siriju 2013. godine. Nakon što su otkriveni njihova misija je bila neuspješna, a preživjelim članovima se sudi kao plaćenicima.
Novi.ba: Zapadni političari vjeruju da su snažniji od Rusije na Balkanu, te da je utjecaj Moskve precjenjen. Odgovor EU smo vidjeli prije nekoliko dana iz Brisela, odakle poručuju da je evropska perspektiva ključna i da će biti dovoljna za stabilnost regiona. Da li se slažete sa takvim pristupom?
- Ne, neslažem se. To bi bilo uredu da poredimo jabuke sa jabukama, ali EU nema privatne armije koje plaćaju oligarhi kojima to onda kompenzira država. EU nema zajedničku obavještajnu službu koja može djelovati bez nadzora i ne ide za kratkoročnim ciljevima i koristima. Rusija sve to može i još ima mnogo lakši cilj - izazvati nestabilnosti i haos. Ako EU želi biti jača, moraju se mnogo snažnije angažirati, a poticaji moraju biti vidljiviji. Istovremeno, kontraobavještajne aktivnosti EU moraju biti agresivnije i bolje koordinirane. Znam iz obavještajnih izvora da je ruska obavještajna aktivnost mnogo puta snažnija i sofisticiranija nego ona EU, ili čak Sjedinjenih Američkih Država.
Novi.ba: Mnogima je teško povjerovati da se Putin oslanja na političku figuru poput Dodika, i uglavnom vjeruju da će se Moskva zadržati na Dejtonu i da neće ići u bilo kakve avanture. Da li to ima osnova?
- Na izvjestan način, fijasko ruske operacije u Crnoj Gori može privremeno obustaviti neke od tih operacija Ali, Kremlj će nastaviti podržavati Dodika i finansijski i potlički, jer im je on jedini pravi partner na Balkanu. Da li će Rusija odustati od Dejtona zavisi od razvoja situacije na drugim mjestima u svijetu. Ako se sa Trumpom normaliziraju odnosi i sa nekim evropskim zemljama pa se ukinu sankcije Rusiji, ne vjerujem da će dodatno riskirati raskidanjem Dejtona. Ali, ako se sukob sa Zapadom pojača, vrlo vjerovatno je da će oni otvoreno poticati otcjepljenje RS. To su Putinu i savjetovali jastrebovi krajem 2014. i početkom 2015. (Nastavit će se)