Crne prognoze prvog čovjeka Minhenske konferencije: Zapad kakvog poznajemo mogao bi nestati!
Munich Security Report 2017. objavljen uoči Minhenske konferencije o sigurnosti ovog vikenda (17. do 19. veljače) i na čijoj izradi je radilo nekoliko instituta, svjedoči i da je ovo najvažnija međunarodna konferencija o sigurnosti zabrinuta za budućnost.
Potpuno je jasan i voditelj Minhenske konferencije Wolfgang Ischinger koji već u uvodu piše kako je međunarodna sigurnost "trenutno lomljivija nego što je bila u bilo kojem trenutku od kraja Drugog svjetskog rata." Nije isključeno da svijet stoji i pred "post-zapadnim" razdobljem, što znači da Zapad i njen liberalni poredak prijeti da prestane postojati.
Razloga za tu brigu ima mnogo: sve slabija spona koja veže članice Europske unije, novi tokovi informacija, a onda je tu i izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD. Svjetskim analitičarima nije promaklo da Trump u svom nastupnom govoru nije spomenuo niti jednom riječi poput "demokracija", "sloboda" ili "ljudska prava" - i to ne sluti na dobro za liberalne vrijednosti na čitavom svijetu, smatraju autori radnog dokumenta.
To misli i Wolfgang Ischinger koji smatra da protivnici otvorenog društva sve više jačaju i napreduju. Ljudi na Zapadu sve više gube povjerenje u liberalni društveni model i njegove temeljne vrijednosti. Tako i jedna od brojnih studija koja se citira u ovom dokumentu pokazuje da u sve više zemalja, među njima su na primjer i SAD, Njemačka ili Španjolska, danas više ljudi vjeruju kako je autoritativna vladavina bolje političko rješenje nego demokracija nego što je to mislilo prije 15 godina.
Tome pridonosi i sve veća poplava Fake News - lažnih vijesti. Takve neistine koje prodiru u javnost su ogroman izazov za javnu raspravu jer je prvo problem uopće se složiti, što je istina. Problem su i automatizirana "mišljenja" u raspravama u društvenim mrežama koja zapravo pišu računala po nalogu neke interesne skupine ili tajne službe. A onda je tu i otkrivanje tajnih podataka, opet politički motiviranih i samo onih koje odgovaraju tajnoj službi koja je to naložila. Sve se to vidjelo i u sukobu Rusije i Ukrajine, baš kao i u predizbornoj kampanji u SAD.
"Najveća opasnost leži u tome da građani još više izgube povjerenje u medije i političare", piše u tom dokumentu. Iz toga nastaje začarani krug, jer vlade koje se smatraju demokratskim ne mogu uspostaviti nekakvu državnu službu koja će nadzirati što je istina, a što nije. To znači da ne mogu zabraniti lažne ili netočne vijesti bez da napuste vlastito načelo liberalnosti.