Novi.ba mapirao frontove: BiH je poprište medijskog rata svjetskih sila, ko su glavni igrači, a ko novi izazivači?

Bosna i Hercegovina je postala najkrvaviji front žestokog rata svjetskih i regionalnih sila na medijskoj sceni, a svoje „novinarske divizije“ pored SAD i Njemačke, sada imaju i Turska, Rusija, Katar i Kina!

Gotovo da nema utjecajne svjetske sile koja nije uspostavila svoj medij ili kontrolu u nekom od postojećih, te ga koristi za promociju svojih političkih interesa u ovom dijelu svijeta. Posljednjih godina medijski sukobi su se rasplamsali što uveliko doprinosi tenzijama u regiji, a posebno BiH.

Jedan od razloga je i to što su se uz neke već odavno pristune strane igrače pojavili „izazivači“ koji traže svoje mjesto i komad utjecaja.

Neke od država ulažu mnogo, a neke oprezno grade medijsku mrežu. Istraživački tim Novi.ba je, na osnovu dubinske analize i obavjeljenih razgovora sa više dobo upućenih medijskih stručnjaka „mapirao“ strane medijske rovove u BiH te političke sile koje stoje iza njih, što je izuzetno važno i za pravilno razumjevanje političkih kretanja u BiH.

Među svjetskim silama koje odavno imaju snažne medije u BiH i regionu, a koji su pod direktnim utjecajem vlada su Sjedinjene Američke Države i Njemačka.

Vašington putem Glasa Amerike redovno izvještava o događajima u BiH, objavljuje analize i intervjue sa zvaničnicima. Također, medijski sistem Slobodna Evropa, također je,uz demokratske standarde poštivanja neovisnosti medija, slijedi uređivačkom politikom smjer koji zacrta američka vanjska politika u ovom dijelu svijeta. Oba medija su veoma utjecajna, imaju saradnju sa brojnim lokalnim medijima, televizijama i radio stanicama koji emitiraju njihov program i medijske sadržaje. Također, iako neovisne, u ovu grupu medija se mogu svrstati i globalne novinske agencije Reuters, AFP i AP, koje imaju dopisnike u BiH i regiji. 

Berlin putem razgrananatog medijskog sistema Deutche Welle, također, ima vrlo važnu geopolitičku alatku. Mnogi mediji u BiH također, preuzimaju sadržaje koje objavljuje DW, a oni pokrivaju cijelokupno njemačko govorno područje prenoseći šta ti mediji objavljuju o BiH i Balkanu. Vrlo jasna uređivačka politika ima godinama snažan odjek u BiH, a ona reflektira direktne interese njemačkih vlasti.

Posljednjih nekoliko godina u BiH je evidentna snažna ekspanzija turskih medija. Agencija Anadolija, državni medij Erdoanove vlade je uspostavio dopisništva u većini balkanskih prijestonica, a vijesti već nekoliko godina plasiraju u značajan broj bh. medija. Pored toga odavno djeluje i dopisništvo TRT-a za BiH. Turskoj medijskoj ekspanziji se pripisuju i neki novi mediji poput portala „Faktor“ te istoimenog ugašenog dnevnog lista i magazina „Stav“. Osnivač je kompanija iz Turske, a nezvanični vlasnik je „Cengiz Insaat“, građevinska kompanija bliska Erdoanovom režimu. No, njihov utjecaj je još uvijek ograničen, a sudbina neizvjesna.  

Moskva je, s druge strane, krenula mnogo agresivnije, organiziranije i ozbiljnije na Balkansko medijsko tržište. Za vrlo kratko vrijeme uspostavljen je, uglavnom, digitalni medijski sistem za sjedištem u Beogradu pod nazivom „Sputnik“. Teška propagandna mašinerija je upregnuta u portale na svim jezicima naroda u regionu, a pod direktnom kontrolom Moskve. Također, govori se i o tome da bi i „ruski CNN“ televizijska mreža Russia Today mogala u dogledno vrijeme imati svoj kanal na jezicima naroda u BiH. Za to vrijeme Sputnik vrlo agresivno plasira propagandu za interese Moske i njihovih satelita u regionu.  

Već nekoliko godina u regionu sa ograničenim medijskim utjecajem djeluje svjetski poznata mreža „Al-Jazzera“ koja ima sjedište u Kataru. Vlasnici Al-Jazzere Balkans dolaze iz te bogate zaljevske zemlje, ali se uređivačka politika često ne može smjestiti u taj politički centar. Nerijetko ugao gledanja Al-Jazzere Balkans na događaje u BiH bude smješten u neku drugu prijestonicu poput Ankare, ili pak lokalno u neke bosanske političke centre.

Iza scene  i zvanični Peking polako gradi svoj medijskih utjecaj u regionu, ali još uvijek daleko sporije nego ostali. Kina je uspostavila dopisništva svoje novinske agenciije Xinhua u svim glavnim gradovima u regiji. Sa velikim brojem medija su uspostavili saradnju i besplatno im nude svoj medijski servis zauzvrat očekujući da će se njihove informacije i vijesti iz njihovog ugla gledanja objavljivati u lokalnim medijima.

Kao svojevrstan odgovor na ekspanziju novih sila na medijskom tržištu BiH, te činjenicu da sve politčke snage u BiH imaju svoje medije, dio zapadnih država, uglavnom onih iz Evropske unije, uz stare igrače iz „međunarodne zajednice“ u BiH, posljednjih godina pokušava uspostaviti razgranatu mrežu lokalnih medija koji bi, kao domaći proizvod, promovirali njihove političke interese.

Tako su u BiH nastali mediji poput Balkanske istraživačke mreže (BIRN), Centra za instraživačko novinarstvo (CIN), Organizirane mreže za izvještavanje o kriminalu i korupciji (OCCRP) te portala Balkan Insight i Žurnal. Ranije je isti politički centar imao i snažan politički utjecaj i na nekim javnih bh. servisima.

Kada se projektima svjetskih sila dodaju još uvijek veoma snažni mediji iz država regiona Srbije i Hrvatske čije državne televizije slobodno emituju sadržaje u BiH, a mediji iz te dvije države imaju svoja posebna izdanja za našu državu, bosanski medijski lonac ima više nego dovoljno razloga da konstantno vrije.