JEZIVA ISPOVIJEST: "Smrskao mi je obje pete, tukao dok sam bila u kolicima..."

Trenutno je u prizemlju jednog samostana stiješnjeno čak pet porodica. Mjesto je bučno, ispunjeno cikom djece koja se igraju; ugodno je kaotično, udobno i sigurno. Kuća se finansira dobrovoljnim prilozima, žene dobivaju sklonište i savjetovanje. Nudi im se i pomoć pri podnošenju kaznenih prijava protiv njihovih zlostavljača, što je postupak koji je bio kompliciran i prije najnovijeg amandmana.

"Iz našeg iskustva samo je jedna žena uspjela dovesti svoj slučaj na sud", kaže  Alijona Sadikova, voditeljica skloništa. A čak i tad, zlostavljača su pomilovali i pustili iz zatvora već nakon jednog mjeseca.

"A sada će najveća kazna za premlaćivanje biti globa. Usto, nakon što se žena vrati kući, suprug će se moći osvetiti", upozorava Sadikova.

Promjena u zakonu znači i to da će odgovornost za prikupljanje dokaza biti na žrtvi, policija više neće po službenoj dužnosti otvarati slučaj.

"Za osobu koja je u dubokoj krizi, to je naprosto nemoguće", upozorava dalje Sadikova. Prijedlog posebnog zakona koji bi pokrivao porodično nasilje u parlamentarnu proceduru poslan je prije više od jedne godine. Uključuje zapovijedi o sprečavanju nasilja, prevenciju i poseban trening za policajce. No, nacrt zakona uopće ne napreduje; umjesto toga, zastupnici su zlostavljačima smanjili kazne.

"To je kao da su im dali dozvolu za premlaćivanje; kao da nije riječ o ničem ozbiljnom, kao da je riječ o pljusci ili odgurivanju. Ali to može dovesti do vrlo teških posljedica", upozorava Iarina Matvienko.

Ona vodi dežurni telefon "Aninog kriznog centra" koji je prošle godine zaprimio kakvih 5000 poziva u pomoć od žena.

"Porodično nasilje nije nekakva uobičajena porodična svađa. Ovdje govorimo o sistematskom ponašanju. Tako da je dopuštanje nekažnjavanja posebno opasno, žene su sa zlostavljačima ostavljene u situaciji jedan na jedan", objašnjava.