Završen rad okruglog stola o medijima u ratu
Bez medija i medijskih djelatnika situacija bila sasvim drugačija, te da bi bilo nemoguće doći do istinite slike o onome što se zaista dešavalo u BiH, konstatacija je koja se više puta mogla čuti na danas održanom okruglom stola o temi “Ratno novinarstvo: Uloga medija i medijskih radnika u odbrani BiH”, koji su u Sarajevu organizirali Udruženje BH novinari i Fond memorijala Kantona Sarajevo (KS).
Prvi put organizirani susret novinara i ostalih medijskih radnika koji su izvještavali tokom rata protekao je u emotivnoj atmosferi sjećanja na ratne prilike u kojima su na sve načine uspjevali doći do informacija, osvrta na vijesti, fotografije, snimke koji su im se urezali u pamćenje.
Postavljeno je i pitanje gdje su ti isti novinari, snimatelji danas za koje se, na primjer kad je riječ o današnjim javnim servisima a nekad TV BiH, govorilo „dok se čuje vaš signal znamo da ima BiH!“
Prisutni novinari su istakli da je odluka o tome da rade svoj posao bila njihova te da ništa nisu očekivali niti tražili.
Među najpotresnijima priča je kamermana Sulejmama Mulaomerovića koji je obišao skoro sva ratišta, bio ranjavan i kako kaže ima svoju nagradu. A to je petero djece, koja su nezaposlena.
Također kad je riječ o cenzuri novinari su istakli da je ona danas prisutnija nego u ratnom periodu.
Ovom prilikom bh.novinari koji su izvještavali tokom rata istakli su da su ponosni što nisu nikad bili propagandisti nego oni koji tragaju za istinom.
Ratnih događaja prisjetili su se novinari/ke, ratni izvještači - Arijana Saračević-Helać, Edina Kamenica, Salih Brkić, Zvonko Marić, Sulejman Mulaomerović...
Mišljenja su da je uloga novinara uvijek ista za one koji se pridržavaju pravila profesije, bilo da se radi o ratnom, ili mirnodopskom izvještavanju, uz napomenu da je razlika jedino u uvjetima u kojima poslenici javne riječi djeluju.
U radu okruglog stola sudjelovao je veliki broj novinara angažiranih tokom rata u BiH među kojima i Borka Rudić, tadašnja dopisnica RTVBiH iz Konjica, Senka Kurt i Vildana Selimbegović, novinarke „Oslobođenja“, odnosno tadašnjih "Večernjih novina", kao i Nermina Omerbegović, novinarka ondašnjeg BH PRESS-a, koja je svoj angžman nastavila u Federalnoj novinskoj agenciji FENA-i, te Velid Džindo, nekadašnji dopisnik Radija BiH iz Olova, te Didije Torše, fotoreporter Oslobodjenja, Meho Mlivo, radio amater, Asocijacije radio-amatera BiH i Hasan Arnautović, snimatelj iz Bihaća, Semra Duranović-Koso, urednica BH Radija 1…
U radu skupa održavane su tri sesija i to - Novinari u ratu - na koji način smo izvještavali, doprinosili širenju istine o ratnim događajima i kako iz mirnodopske pozicije vidimo svoj doprinos odbrani BiH, “Nevidiljivi” medijski djelatnici: snimatelji, ton-majstori, radioamateri, vozači, lektori, montažeri… bez kojih ne bi bilo ni ratnih izvještaja; Ratni period 1992. -1995. iz njihove perspektive i Dopisnici i njihov doprinos širenju istine o ratnim događajima u BiH.
Ovo je prvi skup ove vrste te je tako zbog manjka podataka možda i došlo do nekih propusta, neki novnari nisu na vrijeme dobili poziv ali najavljena je mogućnost da se ovakve prilike ponove.
Također je planirano i izdavanje Zbornika s ovog skupa koji je svojevrstan prilog historiji BiH.
(FENA)