Đokić: Otežana saradnja sa institucijama BiH

Republika Srpska u ovoj godini nastavila je trend rasta i razvoja ekonomije i privrede u cjelini, što pokazuju stope rasta u brojnim oblastima industrijske proizvodnje, ali i povećanje broja zaposlenih, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, koji je dobitnik priznanja za ministra godine u Vladi RS u izboru "Nezavisnih novina". On je, između ostalog, i najavio da će u RS u budućnosti biti realizovani brojni projekti iz oblasti energetike, ali i upozorio da je potrebno unaprijediti saradnju sa institucijama BiH, sa kojima, kako kaže, imaju dosta otežanu koordinaciju u vezi s mnogim pitanjima.

NN: Šta za Vas znači priznanje "Nezavisnih" za ministra godine i koliko će uticati na to da radite još uspješnije?

ĐOKIĆ: Meni je veoma drago što sam dobitnik ovogodišnjeg priznanja, ali ga doživljavam kao priznanje koje je dodijeljeno i Vladi RS, čiji sam ja jedan od članova. Smatram da je Vlada prethodnih godina radila veoma mnogo i ostvarila mnogo rezultata. Takođe, smatram da je ovo priznanje rezultat rada Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, svih mojih saradnika, koji mi u tome pomažu. U svakom slučaju, ovo priznanje znači dodatni podstrek i motivaciju da još više i predanije radim za interese RS i njenih građana. Ove godine je dodjela priznanja na izvjestan način bila praćena sa dozom sjete zbog toga što sa nama nije utemeljivač ovog priznanja, gospodin Željko Kopanja. Želim i ovom prilikom da naglasim kolika je bila njegova društvena uloga u prethodnim decenijama i da je sigurno on svojim djelovanjem i radom ostavio neizbrisivi trag u društvenom životu i razvoju RS.

NN: Koje ključne pokazatelje bilježi privreda RS na izmaku ove godine?

ĐOKIĆ: Za nas je najvažnije da je u ovoj godini nastavljen trend rasta i razvoja naše ekonomije i privrede u cjelini. Očekujemo da ćemo imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) do tri odsto, a imamo zabilježen rast industrijske proizvodnje u RS za privih deset mjeseci ove godine za 7,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Brojne su oblasti industrijske proizvodnje u kojima su ostvarene stope rasta, poput područja proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, zatim područje vađenja rude i kamena. Takođe, u sektoru drvoprerađivačke industrije su vidljivi rezultati i tu su stope rasta iz godine u godinu sve veće. U spoljnotrgovinskoj razmjeni RS u periodu januaroktobar ove godine vrijednost izvoza bila je 2,3 milijarde maraka i to je za nekih 8,2 odsto više nego za isti period prethodne godine, a uvoz je smanjen za nekih 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Tako da je pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu 65,7 odsto i u tom smislu i dalje želimo da povećavamo izvoz i da smanjujemo spoljnotrgovinski deficit. Takođe, i broj zaposlenih je u ovom periodu rastao, što govori u prilog tome da RS ima vidljive stope rasta i razvoja ekonomije. Naš cilj je da do kraja ove godine ostvarimo, a vjerujem da hoćemo, veću stopu rasta industrijske proizvodnje i da na taj način povećavamo obim učešća industrijske proizvodnje u BDP. To nam je cilj i za naredne godine.

NN: Zašto je za sjednicu Skupštine akcionara Rudnika željezne rude (RŽR) Ljubija pripremljena odluka o odvajanju i osnivanju posebnog preduzeća iz RŽR-a?

ĐOKIĆ: Oni to traže zato što tamo postoje određene površine koje su dio Ljubije, na kojima se prije rata vršila eksploatacija željezne rude. Ta područja bi uređivali i razvijali jednu potpuno drugu djelatnost, koja nema veze sa rudarskom proizvodnjom, ali bi mogla da bude korisna za određen broj ljudi koji bi u okviru takve djelatnosti mogli da budu zaposleni. Jedna od njih je i kultivisanje neuređenih površina sa kojih se vršila eksploatacija rude, na način da bi se koristile za nove zasade brzorastućeg drveća, što bi moglo da pomogne snabdijevanje sirovinom, biomasom, kako prijedorske tako i neke druge toplane. Smatram da je ovo dobra inicijativa i ne vidim razlog da na sjednici Skupštine akcionara RŽRa ne bude donesena takva odluka.

NN: A da li ta odluka o izdvajanju zasebnog preduzeća može uticati na ponude "Mittala" i "Israeli investmenta", koji su zainteresovani za kupovinu akcija državnog kapitala?

ĐOKIĆ: Mislim da ne može. Radi se o zemljištu koje je potpuno napušteno, na kojem se više neće vršiti eksploatacija i koje je trebalo odavno rekultivisati, a to nije urađeno. Niti su to uradili iz "ArcelorMittala", niti oni koji su eksploataciju rude vršili prije početka rata. Tako da ne vidim razloga da se takva imovina i objekti, poput zaraslih napuštenih rudišta i podzemnih hodnika, ne stave na raspolaganje drugom preduzeću. Od toga samo može biti koristi, a nikakve štete ne mogu imati novi akcionari, ako se uključe i kupe akcije RŽRa.

NN: Kakva je saradnja sa institucijama BiH, pošto se čini da ponekad koče neke projekte?

ĐOKIĆ: Sa institucijama BiH imamo dosta otežanu koordinaciju u vezi s mnogim pitanjima. Krajnje je vrijeme da se to promijeni i 2017. godinu treba iskoristiti kao godinu u kojoj treba definitivno promijeniti ponašanje. Uvjeren sam da u ovoj zemlji, misleći na cijelu BiH, živi mnogo više ljudi koji žele da budu bolji odnosi u njoj, da svi skupa pokažu da mogu biti mnogo bolji ljudi nego što trenutno jesu politike koje se u ovoj zemlji vode. Naprosto, mi imamo stalno borbu da se dokazuje da rat još nije završen i da su ratni ciljevi još na stolu. Smatram da je to apsolutno pogrešno i upravo nas takva vrsta politike udaljava od mogućnosti da unaprijedimo odnose i da idemo brže u razvoj, prije svega ekonomski. Zato smatram da i sadašnje institucije BiH, u kojima sjede ljudi koji vrlo često ne dijele sudbinu entiteta, posebno ne RS, svojim aktivnostima blokiraju napore koje čini RS da unaprijedi i poboljša život na prostoru RS. Nama je potrebno što više kvalitetnog i aktivnog dijaloga i dogovora, a vjerujem da za to ima prostora.

NN: Koji su to ključni energetski projekti koji će biti realizovani u RS u narednom periodu?

ĐOKIĆ: Imamo mnoštvo projekata koji su planirani da budu realizovani, a prije svega ću istaći nastavak aktivnosti na izgradnji hidroelektrane (HE) "Dabar", vrijednosti 351 milion maraka, zatim izgradnju vjetroelektrane "Hrgud", čija je vrijednost oko 270 miliona maraka. U toku sljedeće godine ubrzaćemo aktivnosti na izgradnji "Buk Bijele", koja je jedan od najkvalitetnijih hidroenergetskih projekata koje ima RS. Takođe, radi se na realizaciji koncesionih ugovora o izgradnji HE "Mrsovo", zatim HE na rijeci Neretvi. Mi smo u aktivnostima sa koncesionarom za izgradnju termo bloka "Ugljevik 3", a u sljedećoj godini ćemo intenzivirati aktivnosti na izgradnji TE "Gacko 2". Znači, u narednih nekoliko godina RS bi, ako bi se ostvarili svi planovi koje imamo u ovom sektoru, mogla biti jedno od najvećih investicionih područja u sektoru energetike u Evropi, kada se posmatra vrijednost objekata i obim energije koja bi se mogla dobiti tim objektima kada budu završeni. Najvećim dijelom nosilac ovih energetskih projekata će biti "Elektroprivreda RS", čime će dobiti status najvećeg investitora u RS u narednim godinama. To nam je i cilj, da ojačamo našu nacionalnu elektro kompaniju, da bude nosilac izgradnje najvećih energetskih objekata u RS. Arbitraža zbog "Ugljevika 2"

NN: U toku je arbitraža sa Slovencima u vezi sa "Ugljevikom 2". Institucije BiH još odbijaju da uplate troškove te arbitraže, što možda može negativno uticati na spor po BiH?

ĐOKIĆ: BiH nije uplatila te troškove spora zato što smatra da ona na to nema obavezu, iako je BiH pasivna strana u ovom sporu i to bi bila njena dužnost. Mi smo spremni na sve moguće dogovore u vezi s tim pitanjem kada bi se u okviru institucija BiH o tome pregovaralo. Slovenija je kao strana u sporu uplatila za BiH te troškove. Međutim, mislim da ne može takva okolnost uticati na ishod spora. U svakom slučaju, mi ćemo kao strana u sporu uraditi sve što je u našoj moći da omogućimo da Arbitražni tribunal u ovom pitanju radi nesmetano, da ima uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna.