Kulenović: Sva se odgovornost želi prebaciti na Ustavno sudstvo BiH
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca ''Krug 99'' Adil Kulenović ocijenio je da se veliki pritisak na Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini vrši jer se smanjenjem uloge međunarodne zajednice na Ustavno sudstvo želi prebaciti sve ono što znači očuvanje pravnog poretka, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.
Kulenović pojašnjava da to zapravo znači da se slabljenjem uloge međunarodne zajednice u BiH ta odgovornost želi prebaciti na Ustavno sudstvo, te da se istovremeno to želi redefinirati na način da Ustavno sudstvo ne djeluje kao u svim ostalim demokratskim i civiliziranim zemljama, već da djeluje na etničkim principima.
On je uoči današnje nedjeljne sesije ove asocijacije o temi "Ustavno sudstvo, očuvanje državnosti ili početak kraja BiH" podsjetio i na nedavni sastanak u Istočnom Sarajevu, na kojem su pregovarali predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik u vezi donošenja novog zakona o Ustavnom sudu BiH te naglasio da je i to pokazatelj "u kojem pravcu se ide".
Kako je rekao, u tom će smislu Krug 99 na današnjoj sesiji istaći nužnost da se u odnosu na radikalne zahtjeve za etnicizacijom politike u BiH odgovori zahtjevom koji podrazumijeva elementarno pravo na demokratiju, koja u sebi sadrži i princip "jedan građanin, jedan glas".
"Naša krajnja namjera je da se BiH situira kao zemlja koja će uvažavati principe pluralnog društva, ali koja će i dovesti do balansa kolektivnih prava u odnosu na prava pojedinca", poručio je Kulenović.
Profesor Zlatan Begić sa Univerziteta u Tuzli podvukao je da se etnička ravnopravnost ne može ostvarivati ograničavanjem političkih prava građana, a pogotovo ne "biračkih prava koja predstavljaju bazu za demokratsku legitimnu vlast".
"Etnička ravnopravnost može i mora se ostvarivati drugim mehanizmima koji već postoje u našem ustavnom sistemu", kazao je Begić, izrazivši nadu da će državne institucije istrajati na tom principu.
Mišljenja je da bi se na prvi pogled moglo kazati da je čak i Ustavni sud poklekao pod pritiscima koji se odnose na zahtjeve za teritorijalizacijom etničkih interesa u BiH, dodajući da će za detaljniju analizu biti potrebno sačekati odluke ovog suda.
Odluka Ustavnog suda BiH, ističe, je sporna jer uvodi dodatnu mogućnost diskriminacije u BiH, samo što bi se ovaj put diskriminacija mogla desiti u pogledu izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
"Umjesto da provodimo odluke Evropskog suda za ljudska prava, čini se da dolazi do uvođenja dodatnih oblika diskriminacije, ovog puta tamo gdje diskriminacija nije postojala", kazao je Begović.
Zaključio je da svaki organ vlasti, pogotovo sudske i ustavno-sudske, itekako mora voditi računa o uticaju na javni poredak koji bi mogao proizići iz bilo koje odluke koju donose.
"Mislim da se o tome ovdje nije vodilo računa", dodao je Begović.