U martu žalbe na presudu Jadranku Prliću i ostalima
Rasprava o žalbama na presudu kojom je Haški tribunal osudio bivšeg lidera Hrvata u BiH Jadranka Prlića i petoricu saučesnika na dugogodišnje zatvorske kazne zbog zločina počinjenih nad Muslimanima, bit će održana u martu iduće godine.
Tribunal je saopćio da će o žalbama nepravosnažno osuđenih, kao i Tužilaštva, raspravljati od 20. do 24. marta, a zatim i 27. i 28. marta 2017. godine.
Prlića je prvostepeno vijeće Tribunala krajem marta 2013. nepravosnažno osudilo na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1993. i 1994. nad Muslimanima u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni.
Prlić je u to vrijeme bio premijer samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna (HRHB). Petorici njegovih saradnika, sud je tada izrekao kazne od deset do 20 godina zatvora.
Ministru odbrane HRHB-a Brunu Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane Slobodanu Praljku (HVO) i zamjeniku komandanta HVO-a Milivoju Petkoviću, Tribunal je izrekao zatvorsku kaznu od 20 godina.
Valentin Ćorić, komandant vojne policije HVO-a, osuđen je na 16 godina, a predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika HRHB-a Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Na tu presudu žalbe su uložili sva šestorica nepravosnažno osuđenih, kao i Haško tužilaštvo, koje je zatražilo znatno oštrije kazne.
Prlić i ostali proglašeni su krivim za kampanju progona Muslimana iz osam općina u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni, koja je uključivala ubistva, silovanja, deportacije, nečovječno postupanje protivpravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, prinudni rad i protivpravno terorisanje civila.
Ta zlodjela - kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede Ženevskih konvencija - počinjena su u općinama Mostar, Čapljina, Ljubuški, Prozor, Stolac, Vareš, Gornji Vakuf i Jablanica.
Presudom je utvrđeno da su ti zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo uspostavljanje “hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine”. Sudije su zaključile da je u osmišljavanju tog zločinačkog poduhvata učestvovao tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
Nepravosnažna presuda Prliću i ostalima najduža je u historiji Tribunala i ima 2.620 stranica.
Svi optuženi su se u aprilu 2004. dobrovoljno predali Tribunalu. U dva navrata su puštani na privremenu slobodu. Od izricanja presude u martu 2013., svi su ponovo u pritvoru Tribunala u Scheveningenu, osim Pušića koji je kaznu već izdržao, ali su tužioci žalbom zatražili da ona bude produžena, prenosi Birn.