Šta možemo očekivati nakon pada Alepa?

Nakon više od četiri godine u ruke Asadove vojske pao je nekad najnapučeniji sirijski grad Alep. Što možemo očekivati nakon bitke koja se smatra prekretnicom u sirijskom ratu?

Podsjetimo, rat u Siriji traje gotovo šest godina. Sirijski predsjednik Bashar al-Asad, kojeg podržavaju Sirija i Iran, najavio je da će se nakon Alepa posvetiti ostalim pobunjeničkim uporištima, dok njegovi protivnici tvrde da će se nastaviti boriti unatoč ključnom porazu u Alepu i izostanku političkog rješenja. Moguće je intenziviranje gerilske borbe pobunjenika u područjima kojeg kontroliraju Asadove snage. Reakcije svijeta prije svega će ovisiti o odnosima koji će zavladati između službene Moskve i izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Bloomberg.

Bliži li se kraj borbama?

Dobar dio istočnog Alepa, simboličnog centra borbe protiv Asadova režima, danas je u ruševinama zahvaljujući zračnim napadima sirijskih i ruskih zrakoplova. Zbog tih napada niz europskih i američkih dužnosnika iznio je optužbe o ratnim zločinima. No, opozicija Asadu ipak se ne misli predati ni nakon pada Alepa. “Alep je važno mjesto za revoluciju, ali nije jedino”, rekao je BBC-u George Sabra, glavni pregovarač pobunjeničkih snaga. S njim se, doduše, slaže i sam Asad, koji je u razgovoru za provladine novine al-Watan prije tjedan dana rekao: “Alepo će biti dobitak za nas, ali realno - pad Alepa ne znači kraj rata”.

Na šta će se sad fokusirati Asad?

Sirijski predsjednik još je u listupadu najavio kako će mu pobjeda u Alepu biti “odskočna daska” za nove ofenzive protiv pobunjenika, prije svega u regiji Idlib. Naime, njegov je režim još lani izgubio kontrolu nad gotovo cijelom regijom Idlib, koja se nalazi oko 60 kilometara jugozapadno od Alepa, nedaleko sirijsko-turske granice. Regija Idlib također graniči s Latakijom, sjedištem Asadova režima, te je relativno blizu autoputa koji povezuje (glavni grad Sirije) Damask i Alep.

Ko pobjeđuje?

Pobjeda u Alepu, čije istočne četvrti su pobunjenici držali od 2012. godine, Asadu je omogućila kontrolu nad najvećim sirijskim gradovima. Ti gradovi i područja koja ih okružuju čine oko 40 posto teritorija Sirije na kojima živi oko 60 posto populacije te zemlje. No, i dalje je tu značajan dio teritorija koji nije pod Asadovom kontrolom - od regije Idliba koja se nalazi nedaleko od glavnog Asadovog uporišta preko teritorija koje kontroliraju Kurdi na sjeveru zemlje, pa sve do istoka Sirije koji je dobrim dijelom pod kontrolom džihadista Islamske države.

Hoće li se nakon pada Alepa promijeniti način borbe?

Protiv Asadova režima bori se oko 150,000 ljudi, a među njima su i džihadisti. Po mišljenju analitičara washingtonskog Instituta za Bliski istok Charlesa Listera, upravo će džihadisti preuzeti značajniju ulogu u borbama. “Najveći gubitnici u padu Alepa su sirijski umjereni pobunjenici, koji su dominirali u Alepu još od rane 2012”, tvrdi Lister. Što se tiče sjevera zemlje, pobunjenici će se u 2017. vjerojatno fokusirati na gerilsku borbu protiv režima, dodao je.

Šta to sve znači za Asada?

Iako je u Alepu ostvario značajnu pobjedu, sirijskom predsjedniku zasigurno neće biti lako držati pod kontrolom sve lokalne i strane milicije na terenu, ali ni uspostaviti funkcionalnu administraciju u gradovima pod svojom vlašću. To se nedavno potvrdilo u Homsu, a nedavno i u povijesnom gradu Palmiri, koji su džihadisti Islamske države napali dok su Asadove snage bile fokusirane na osvajanje Alepa. Neki analitičari tvrde da će Alep biti još teže kontrolirati negoli dosad osvojene gradove. Jedino obilježje svih područja koje je pod kontrolu vratila Asadova vojska ostaje - nesigurnost.

Hoće li druge zemlje intervenirati?

Glavno pitanje o kojem ovisi sudbina Sirije je odnos globalnih i regionalnih sila u bližoj budućnosti. Hoće li Iran i Rusija nastaviti podržavati Asada bude li on inzistirao na osvajanju teritorija cijele Sirije? Činjenica je da je s podrškom Rusije Asad uspio napraviti pomake na terenu o kakvima prije godinu dana nije mogao ni sanjati.  Tu je i pitanje Turske, zemlje čije oružane snage ratuju na sjeveru Sirije s Islamskom državom ali i s Kurdima povezanima s PKK-om, organizacije koju turske vlasti smatraju terorističkom još od 1980-ih godina.

Šta će napraviti Donald Trump?

Novoizabrani američki predsjednik najavio je kako je otvoren za bližu suradnju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a usput je obećao i da će se koncentrirati na uništenje Islamske države, ali ne i Asadova režima. Nije nemoguće da takva Trumpova politika dodatno ojača rusku podršku Asadu.