Ratnici u Siriji nemaju dokumente da se vrate u BiH

Prema informacijama sigurnosnih službi, od 115 bh. državljana, koliko ih se trenutno bori na sirijsko-iračkom ratištu, 63 su muškarci i 52 žene, no niko od njih nema osobna dokumenta te, sve i kada bi htjeli, ne postoji način da se vrate u BiH. Inače, ukupno 226 osoba iz BiH do sada je boravilo ili trenutno boravi na sirijsko-iračkom ratištu i to su, kako kaže Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, jedini relevantni i tačni pokazatelji o prisustvu bh. državljana na stranim ratištima. "Trenutno se na sirijsko-iračkom ratištu bori 115 državljana BiH, 65 ih je poginulo, a 46 ih se vratilo u BiH, i u toku je njihovo procesuiranje. Za sve njih imamo ime i prezime. Ove ostale brojke, koje pominju određeni kvazieksperti za sve i svašta, su netačni", naglašava Mektić te navodi da su svi povratnici sa ratišta "pod posebnim tretmanom".

Pitanje borbe protiv terorizma, nesumnjivo, postalo je od globalnog značaja u posljednjh nekoliko godina, a pažnja mu se sve više posvećuje i u BiH. S tim u vezi, jučer je u Narodnoj skupštini RS održana tematska sjednica, organizirana kroz dva panela: borba protiv terorizma i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, a njen međunarodni karakter osiguran je prisustvom parlamentaraca i v.d. direktora policije Republike Srbije. Prema riječima svih sudionika, ovakvi događaji jako su značajni i mogu doprinijeti efikasnijoj borbi protiv terorizma. Mektić, pak, poručuje da je o problemu terorizma značajno "konkretno i otvoreno razgovarati", dok se u budućnosti posebna pažnja mora posvetiti pitanjima prevencije i deradikalizacije, ali i uloge civilnog društva. Domaćin konferencije Milanko Mihajlica, predsjednik Odbora za bezbjednost NS RS, zaključio je kako je protekli rat u BiH "doveo razne plaćenike te islamske radikalne grupe", od kojih su mnogi ostali. "Oni su ovdje i djelovali, a kasnije su učestvovali u činjenju teroritičkih akata u više navrata u Evropi. I ne smije se dozvoliti da država ovaj problem gura pod tepih", kaže Mihajlica. Poput mnogih koji su o tome govorili u posljednje vrijeme, i Mihajlica smatra da država "mora da učnini sve" da izmjenom zakona, te osposobljavanjem institucija za borbu protiv terorizma, postigne očekivane rezultate.

Prvi čovjek MUP-a RS Dragan Lukač poseban akcenat stavlja na djelovanje "vehabijsko-selefijskog pokreta", koji se, kako je rekao, u posljednjih petnaestak godina u BiH razvio do te mjere da je pokrenuo jedan novi, za BiH atipičan "vjerski pravac". "Svi teroristički akti koji su do sada bili u BiH vezani su za vehabijsko-selefijski pokret, koji nanosi veliku štetu BiH. Ono što se dešava na sirijskom ratištu može da rezultuje vraćanjem mnogih boraca koji su otišli iz BiH i koji će ovdje nastaviti da razvijaju tu ideologiju", istakao je Lukač. Stoga, i on smatra da je glavni posao i zadatak svih institucija i organa vlasti u BiH – prevencija. A prevencija treba da obuhvati i škole i nevladine organizacije te civilne institucije, koje bi s tim u vezi finansirala država. Na značaj konferencija, poput jučerašnje, osvrnuo se i Vladimir Rebić, v.d. direktora policije Republike Srbije, zaključujući da prijetnje od terorizma, etnički motiviranog ekstremizma i organiziranog kriminala, predstavljaju najveći regionalni problem. "Mi tu prijetnju možemo rešiti samo zajedno, brzom, efikasnom i iskrenom razmenom informacija", rekao je Rebić, iznoseći podatak da je u posljednje tri i po godine razmijenjeno čak 8.500 različitih informacija. "Za to vreme u Srbiji smo uhapsili 42 lica po poternicama iz BiH, a u BiH je uhapšeno 27 lica po našim poternicama", naveo je on. Zadovoljstvo jučerašnjom konferencijom iznijeli su i Dubravko Čampara, tužilac Odjela za borbu protiv terorizma u Tužilaštvu BiH, kao i Anton Kasipović, ministar pravde RS. Čampara je rekao kako smatra da se institucije sistema dobro i efikasno suprotstavljaju terorističkim prijetnjama u BiH, dok je Kasipović zaključio da je dobra saradnja od ključne važnosti u borbi protiv ove globalne opasnosti modernog doba.

Bh. državljani na stranim ratištima

226 ljudi                          ratovali u Siriji i Iraku

115                                  trenutno na stranim ratištima

63                                    muškarca

52                                    žene 

65                                    do sada poginulih

46                                    povratnika sa ratišta