NA JAVNI KONKURS SE PRIJAVILO UKUPNO SEDAM KANDIDATA

Sutra VSTV BiH imenuje novog predsjednika Suda BiH: Najveće šanse imaju Debevec, Burzić i Smajlović!?

Objavljeno:13.12.2016 - 10:50
A A A Times Arial

Nakon što je Meddžida Kreso provela 12 godina (dva mandata) na čelu Suda BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) bi sutra u Mostaru trebalo imenovati novog predsjednika ove vrlo bitne pravosudne institucije. Mediji su prenijeli da je Komisija VSTV-a jučer obavila intervju sa svim kandidatima. Podsjetimo, na javni konkurs se prijavilo sedam kandidata, od toga pet sudija i dva tužioca.

Od sudija su se prijavili Branko Perić, Mira Smajlović, Izo Tankić, Ranko Debevec, Tihomir Lukes, dok su se od tužilaca prijavili tužilac Tužilaštva BiH Ismet šuškić i glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić za koju mnogi kažu da ima velike šanse da postane nova predjednica Suda BiH.

Ko ima prednost?

Mediji su u zadnje vrijeme dovodili u pitanje valjanost postupka imenovanja novog predsjednika Suda BiH s obzirom da se sa čitavim čitavim procesom požurilo, ali i na činjenicu da u Komisiji VSTV-a nema sutkinje Vrhovnog suda RS-a Violande Šubarić, kao ni sudije Vrhovnog suda FBiH Gorana Nezirovića.

Prema nezvaničnim informacijama, predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija, navodno, podržava Ranka Debeca koji iz reda ostalih naroda. Mogućnost da bi za predsjednika Suda BiH mogao biti imenovana iz reda ostalih izazvala je žestoku reakciju Udruženja žrtava i svjedoka genocida koje smatra neprihvatljivim da se na ovako bitnu poziciju imenuje osoba iz reda ostalih. Ukoliko Debevec zaista bude imenovan, iz ovog udruženja su najavili da će tražiti ostavke svih onih koji su narušili nacionalni balans u bh. pravouđu. Također su najavili bojkot saradnje sa svim sa svim pravosudnim instancama, a upozorili su da će o ovome obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a, američki State Department i Evropsku uniju i Vijeće za implentaciju mira u BiH (PIC).

Suprotno Tegeltijinom kandidatu, aktualna predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso želi na svoje mjesto dovesti konjičanku Miru Smajlović, a spominje se da velike šanse ima Dalida Burzić koja je poznata po presudi Muhamedu Aliju Gašiju i njegovoj kriminalnoj organizaciji smjestivši ga iza rešetaka na dugogodišnju robiju, a i dobitnica je nagrade Ambasade SAD-a u BiH za borbu protiv korupcije.          

Biografije

Podsjećamo vas još jednom na biografije sudija i tužilaca koji pretenduju na mjesto prvog čovjeka Suda BiH.

Branko Perić je rođen 1954. godine u Čečavi kod Teslića. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Pravosudni ispit je položio 1979. godine. Nakon pripravničkog staža u Okružnom sudu u Doboju od 1979. godine bio je sudija, predsjednik suda, tužilac i advokat u Bosanskom Brodu. Imenovan je za tužioca 1992. godine u Tesliću. Od 1996. godine obavljao je funkciju urednika u nekoliko novinskih agencija, bio prvi predsjednik nezavisnog Udruženja novinara Republike Srpske, te postao potpredsjednik Vijeća Regulatorne agencije za komuniciranje BiH. Od 2003. godine je sudija Suda BiH, a od 2004. godine predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH do 2010. godine.

peric

Izo Tankić je rođen u Koraju 1956. godine. U Sarajevu je završio Pravni fakultet i položio pravosudni ispit 1981. godine. U Tuzli je 1982. godine imenovan za opštinskog javnog tužioca te 1987. godine za sudiju Višeg suda gdje je ostao devet godina. Naredne tri godine bavio se samostalnom advokatskom praksom, da bi od 1999. godine obavljao funkciju kantonalnog tužioca u Tuzli. Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća 2003. godine imenovan je za glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Tuzli. Učestvovao je u radu mnogih stručnih grupa te bio predsjednik Komisije za imenovanje tužilaca u Tuzlanskom kantonu. Od 2002. do 2005. godine bio je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Za sudiju Suda BiH imenovan je 1.3.2005. godine.

tankic

Debevec Ranko  rođen je 1964. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu  1988. godine. U Osnovnom sudu II u Sarajevu i Advokatskoj kancelariji advokata Žarka Bulića obavio je pripravnički staž, da bi nakon položenog pravosudnog ispita 1990. godine radio kao stručni saradnik tog suda.  U periodu od 1995. do 2000. godine obavljao je poslove prevodioca i savjetnika pri misiji UNPROFOR-a i NATO-a, a od 2000. do 2005. godine radio je kao pravni savjetnik u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC), u Hypo banci u Sarajevu i Pravobranilaštvu Općine Centar.  Od 2005. do 2008. godine obavljao je dužnost tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.  Za tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 10. aprila  2008. godine, a u periodu od 2010. do 2012. godine bio je član Projektnog tima IPA projekta Vijeća Evrope za borbu protiv cyber kriminala. Za sudiju Suda BiH imenovan je 12.12.2012. godine.

debevac

Mira Smajlović rođena je u Konjicu 1952. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1976. godine. Nakon diplomiranja obavljala je pravne poslove zastupanja, te rukovodeće poslove u UNIS-ovim preduzećima “Igman“ i „Energetika“ u Konjicu. Za sudiju Općinskog suda Konjic imenovana je 1994. godine, a od 1.9.2003. godine obavljala je dužnost predsjednika tog suda. Za sudiju Suda BiH imenovana je 18.1.2007. godine.

smajlovic

Tihomir Lukes je rođen 12. februara 1952. godine u mjestu Zavidovići, BiH. Poslije osnovne škole i završene gimnazije u Maglaju upisao je Pravni fakultet u Sarajevu, na kojem je diplomirao 1976. godine. Nakon obavljenog sudijskog pripravničkog staža i položenog pravosudnog ispita od 1977. nastavlja raditi kao sudija a potom i predsjednik  Opštinskog suda u Maglaju do 1986. godine. Od 1990. do 1992. godine radio je kao sudija Višeg suda u Doboju. Nakon toga, 1992. godine odlazi u Švedsku, a vraća se 2002. godine u Maglaj, gdje radi kao sudija Općinskog suda do februara 2004. godine, a zatim kao sudija Okružnog suda u Doboju. Za sudiju Suda BiH je imenovan 13. decembra 2007. godine.

lukes

Ismet Šuškić rođen je 1954. godine u Šipovu, BiH. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1979. godine, a pravosudni ispit položio 1993. godine. Na istom fakultetu završio je postdiplomski studij na katedri za državno i međunarodno javno pravo 1989. godine, te je u toku izrada magistarskog rada. Radno iskustvo stekao u ZOIL „Sarajevo“ PJ „Prijedor“ na poslovima zastupanja pred sudovima, u ŽTO „Sarajevo“ - OPŽ „Zenica“, šef službe za pravne, kadrovske i opšte poslove i u Izvršnom vijeću SR BiH-Republičkom zavodu za javnu upravu, stručni saradnik u najsloženijim normativno-pravnim, studijsko-analitičkim i stručno-operativnim poslovima i zadacima. 
U tužilačkoj organizaciji radi od 1995. godine na mjestu zamjenika opštinskog tužioca II Sarajevo, na mjestu kantonalnog tužioca Sarajevo, sve do 15.02.2005. godine, kada je imenovan za tužioca Tužilaštva BiH i raspoređen u Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

suskic

Dalida Burzić rođena je 27.11.1963. godine u Sarajevu. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1987. godine. U periodu od 1988. do 1990. godine radila je kao pripravnica u Osnovnom sudu II u Sarajevu. Pravosudni ispit položila je 1990. godine. Radila je kao stručna saradnica u Osnovnom sudu II u Sarajevu, sve do 1994. godine kada je izabrana za sutkinju Osnovnog suda II Sarajevo.
Kao stručna saradnica radila je i u Kantonalnom sudu u Sarajevu od 2001. godine, nakon čega je 2003. godine imenovana za kantonalnu tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Od 2007. bila je sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu, a od 2012. godine predsjednica Krivičnog odjeljenja tog suda. 
Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća imenovana je za glavnu tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu krajem 2014. godine. Bila je članica stručne radne grupe pri VSTV-u koja je pripremala pitanja iz krivične oblasti za kandidate koji se prvi put biraju na pravosudne funkcije. U decembru 2015. godine dobitnica je nagrade za borbu protiv korupcije Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini. Članica je Komisije za polaganje pravosudnog ispita u FBiH.

burzic

Koji su uslovi?

Prema Zakonu o VSTV-u BiH, da bi bio imenovan na poziciju predsjednika Suda BiH, kandidat mora imati dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti koje su bitne za rad ovog suda.

Prilikom imenovanja na bilo koju pravosudnu funkciju, pa samim time na mjesto predsjednika Suda BiH, u obzir se uzima stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati, zatim sposobnost pokazana kroz objavljivanje naučnih radova i drugih aktivnosti u struci, stručna sposobnost zanosvana na dosadašnjim rezultatima u karijeri, uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja. U obzir se uzima radna sposobnost i sposobnost analiziranja pravnih predmeta, sposobnost da nepristrasno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje. Traži se i komunikativnost, odnosi s radnim kolegama, ponašanje van posla, profesionalna nepristranost, ugled, te iskustvo i stručna sprema za rukovodeće poslove.

Pored razgovora (intervjua), kandidati mogu biti podvrgnuti pismenom testiranju kojim se provjerava stručnost kandidata i može obuhvatiti oblasti iz ustavnog prava BiH, krivičnog prava, krivično procesnog prava, građanskog prava, građansko procesnog prava, upravnog i upravno procesnog prava, privrednog prava, oblasti Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugih međunarodnih dokumenata, ugovora i sporazuma o ljudskim pravima čija je potpisnica BiH, zatim oblasti etičkih principa i drugihj pitanja bitnih za dužnost.

 

  
 
 
 
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA