Parlament treba da istraži događaje u CIK-u

Region
Parlament treba da istraži događaje u CIK-u
Parlament BiH treba da se pozabavi pitanjem odgovornosti članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH, jer je njihovo političko određivanje i političko miješanje u neke predmete nedopustivo.

Parlament BiH treba da se pozabavi pitanjem odgovornosti članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH, jer je njihovo političko određivanje i političko miješanje u neke predmete nedopustivo. Ovo je za "Nezavisne" izjavila Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu, navodeći kako je to dobra ideja i potrebna stvar.

"Mogu da prihvatim da budem nosilac te ideje. Podsjećam da je CIK BiH bio institucija koja je do opštih izbora 2014. čuvala svoj kredibilitet, ali nakon toga on je više puta narušen", kazala je Majkićeva. Naime, posljednji, blago rečeno nedopustivi eksces, dogodio se u četvrtak, na posljednjoj sjednici CIK-a, kada je hrvatski član Vlado Rogić, nezadovoljan zbog toga što predsjednik CIK-a (Bošnjak) Ahmed Šantić ne želi da provede postupak "protiv onih koji su prekinuli izbore u Stocu 2. oktobra", demonstrativno napustio sjednicu. A to je, zapravo, samo kap koja je prelila čašu nezadovoljstva unutar duboko podijeljene i konfrontirane Komisije.

Podsjećamo, "Nezavisne" su ranije u više navrata upozorile na postojanje klanova i međusobno isprepletenih interesnih grupa unutar CIK-a, što se u posljednje vrijeme u praksi pokazuje i te kako tačnim. Na to, uostalom, upozorava i Vehid Šehić, nekadašnji predsjednik i član CIK-a, danas predsjednik Foruma građana Tuzla, koji upozorava na vidljivost "određenih podjela na entitetskoj i etničkoj osnovi kroz način glasanja".

"To je pogubno za rad CIK-a, to ne bi smjelo da se dešava, jer se dovodi u pitanje nezavisnost i profesionalizam Komisije. Jačanje nepovjerenja u samu instituciju može da bude najpogubnija posljedica", ističe Šehić. Posebno upozorava kako se u javnosti stvara percepcija da su članovi CIK-a pod uticajem određenih političkih krugova, te da zbog toga gube kredibilitet. Sličnog je stava i Borjana Krišto, član Kolegija Predstavničkog doma parlamenta BiH, koja sa žaljenjem konstatira da "to što se dogodilo na posljednjoj sjednici CIK-a nije dobro za ukupne odnose u BiH".

"Vidimo da tu postoje pojedinačni politički stavovi i cijenimo da ono što se dešava vezano za Stolac nije dobro za BiH. Slažem se da parlament tu treba da utvrdi odgovornost i donese odgovarajuće odluke", kaže ona. Naime, CIK BiH, kao vrhovna državna institucija za provođenje Izbornog zakona i implementaciju izbornih rezultata, za rezultate svog rada odgovara isključivo parlamentu BiH.

No, problem predstavlja sama činjenica da je i ovo vrhovno zakonodovno tijelo u državi često podijeljeno po ideološkonacionalnoentitetskim osnovama.

"U ovom slučaju imamo instituciju vezanu za mandat i tačno je da parlament može izglasati određene odluke, ali za to trebamo politički stav i političku odluku", zaključuje Krišto. Pokušali smo da stupimo u kontakt i sa predsjednikom CIK-a Ahmedom Šantićem, ali on nije odgovarao na naše pozive. Portparol Maksida Pirić kratko je kazala da je "ono što je urađeno na sjednici CIK-a i saopšteno nakon sjednice".

Ne propustite