Desnica ili ljevica: Austrija bira novog predsjednika
Austrijanci danas, po treći put ove godine, izlaze na birališta kako bi izabrali predsjednika zemlje, pošto su, zbog manjkavosti izbornog materijala, izbori dva puta odlagani.
Oko 6,4 miliona Austrijanaca ima pravo glasa na današnjim izborima, koji su u stvari ponavljanje drugog kruga glasanja održanog krajem maja, a koje je Ustavni sud poništio zbog nepravilnosti u prebrojavanju glasova pristiglih putem pošte. U prvom krugu, održanom 24. aprila, kandidat Slobodarske partije Austrije (FPO) Norbert Hofer bio je prvi sa 35,1 odsto glasova, a nezavisni kandidat Aleksander van der Belen drugi sa 21,3 odsto glasova. U drugom krugu, održanom 22. maja, pobijedio je Van der Belen, zahvaljujući glasovima pristiglim putem pošte, tijesno sa 50,3 odsto, a Hofer je osvojio 49,7 procenata glasova. Taj ishod je Ustavni sud osporio, pošto su glasovi pristigli putem pošte, a koji su bili odlučujući, otvarani prije zakonskog roka, a u mnogim mjestima u odsustvu svih članova izborne komisije.
Ponavljanje drugog kruga trebalo je da se održi 2. oktobra, ali je oko dvije nedjelje pred glasanje ustanovljeno da postoji problem sa izbornim materijalom. Naime, ponovo su problem bili glasački listići za glasanje putem pošte – koverte su se odljepljivale čime bi poslati glasovi bili automatski nevažeći. Ministar unutrašnjih poslova Volfgang Sobotka je zbog toga predložio odlaganje izbora, kao i promjenu štamparije, te je parlament usvojio odluku da se izbori održe 4. decembra, uz izmjenjeni izborni zakon koji je omogućio ažuriranje glasačkog spiska, ali i donio jasna pravila za izborne komisije i glasače. U poređenju sa glasanjem u maju, za 20 odsto je manji broj izdatih glasačkih listića za glasanje putem pošte, ali i dalje ih je nešto više od 700.000, pa mogu uticati na konačni rezultat ako trka za predsjednika bude tijesna. Glasačka mjesta otvorena su sedam sati u svim dijelovima Austrije, a vrijeme njihovog zatvaranja je različito od pokrajine do pokrajine. U Beču i glavnom gradu pokrajine Tirol, Insbruku, birači će moći da glasaju do 17 sati, u pokrajinama Burgenland i Forarlberg do 13 sati, u Tirolu do 15 sati, Koruškoj, Donjoj i Gornjoj Austriji, Štajerskoj i Salcburgu do 16 sati.
Zvanični rezultati, kako je najavljeno, neće biti saopštavani prije ponedeljka, pošto se tek tog dana prebrojavaju glasovi pristigli putem pošte, ali će prvi preliminarni biti objavljeni poslije zatvaranja glasačkih mjesta. Budući predsjednik, ako niko ne uloži žalbu na ishod glasanja do 15. decembra, položiće zakletvu 26. januara. Ako pobijedi Hofer, on će biti, sa 45 godina, najmlađi šef države, dok će Van der Belen, sa 73 godine, biti među starijima. Ono što je u međunarodnoj javnosti izazvalo zabrinutost u vijesti sa austrijskim izborima, jeste činjenica da bi Hofer, ako pobijedi, bio prvi predsjednik iz redova krajnje desnice koji bi došao na vlast. To bi, kako neki strahuju, nakon pobjede Donalda Trampa u SAD, mogao biti dalji podsticaj za izborne pobjede desničara u Evropi, čime bi se mogao ugroziti projekat EU. Hofer je, tokom predizborne kampanje neprestano objašnjavao da ni on, a ni FPO čiji član, nisu protiv EU, već žele da veća ovlašćenja dobiju nacionalne države, a da ujedno postoji tješnja saradnja članica. Takođe je podvlačio da neće raspisivati referendum o istupanju Austrije iz EU, već samo ukoliko Turska bude primljena u članstvo.