Predstavljanje Alternativnog izvještaja o primjeni Konvencije o eliminaciji diskriminacije žena
U organizaciji nevladine organizacije Prava za sve iz Sarajeva i Helsinškog parlamenta građana iz Banje Luke u Sarajevu je predstavljen Alternativni izvještaj o primjeni Konvencije o eliminaciji diskriminacije žena (CEDAW) koji će bi upućen UN Komitetu na razmatranje početkom naredne godine.
Na promociji Izvještaja govorile su Diana Šehić, Fedra Idžaković i Arijana Ćatović ispred Prava za sve, Amer Horovac ispred Fondacije lokalne demokratije i Selma Hadžihalilović, feministikinja, aktivistkinja iz Sarajeva.
Predstavljeni su najvažniji nalazi iz Izvještaja i preporuke za poboljšanje položaja žena u oblasti nasilja nad ženama, političkoj participaciji, ekonomskom statusu, pristupu zdravlju... Nalazi pokazuju da žene nestaju sa političke, društvene i ekonomske scene u Bosni i Hercegovini.
Na promociji su učestvovali predstavnici organizacija civilnog društva, različitih institucija i međunarodnih organizacija, te brojni medijski predstavnici. Iskazali su zadovojstvo zbog izrade ovog izvještaja u čijoj izradi je učestvovalo više od 20 organizacija civilnog društva iz cijele BiH.
Ovo je četvrti Alternativni izvještaj, koji analizira ključne aspekte kršenja ženskih ljudskih prava i daje konkretne preporuke državnim institucijama na svim razinama za sveobuhvatnu zaštitu ljudskih prava različitih grupa žena, dosljednu primjenu zakona, kao i preporuke za poštivanje međunarodnih standarda i prava.
''Sistemsko kršenje ogleda se u činjenici da BiH nije uspostavila i osigurala efikasno sprečavanje nasilja nad ženama, a zakoni i javne politike u ovoj oblasti su različiti u entitetima. Sigurne kuće nemaju osiguranu finansijsku podršku i samim tim ne predstavljaju trajno rješenje,'' kazala je Diana Šehić i dodala da je marginalizacija žena prisutna i u pravosuđu jer sudovi nastavljaju izricati niske kazne onima koji trguju ljudima. I iz politike su žene uglavnom isključene jer političke stranke isključuju žene iz procesa donošenja ključnih odluka gdje se ženski stav ne traži i ne uvažava.
Naša zemlja nije uspostavila sistem zaštite prava žena koje koriste porodiljsko odsustvo, nije unaprijedila zaštitu prava na naknade tokom porodiljskog odsustva niti je ostvarila napredak u pravcu osiguravanja kontinuirane zaštite marginalizovanih grupa žena, naročito interno raseljenih žena povratnica, žena u ruralnim zajednicama, samostalnih roditeljki, žena treće životne dobi, Romkinja, žena s invaliditetom, kao i žena koje su izložene višestrukim oblicima diskriminacije i kršenja ženskih ljudskih prava, zaključeno je na konferenciji.