Nevjerojatna priča o čovjeku koji je mogao zaustaviti nastanak ISIS-a

U Upravi za borbu protiv krijumčarenja i organiziranog kriminala u policijskom sjedištu u Gaziantepu, južnom turskom gradu, zazvonio je telefon u 16:30, 16. oktobra 2006. godine. Pozivatelj se nije predstavio, a iz spisa se ne može zaključiti ni kojeg je osoba bila spola. Ali pozivatelj je nudio važnu informaciju. Nekoliko iranskih nacionalista je putovalo kroz Gaziantep u Kills, turski grad na sirijskoj granici, počinje Foreign Policy svoju priču o čovjeku koji je mogao zaustaviti zloglasnu Islamsku državu.

Pozivatelj je otkrio da su Iranci koristili krivotvorene pasoše i putovali u vozilu s registarskom tablicom 79 M 0064. U to vrijeme, Gaziantep je bio mjesto za sve muškarce i žene koje su privlačile katastrofe – strane džihadiste, špijune, novinare i humanitarne radnike. Mnogim džihadistima koji su se htjeli priključiti Islamskoj državi, Gaziantep je bio jedna od posljednjih stanica prije nego uđu u kalifat. Te 2006., međutim, kalifat još nije postojao.

Tada je u Gazientepu bilo manje stranaca, ali jedno vozilo je privuklo veliku pozornost. U večernjim satima 16. oktobra, na uglu Sveučilišta Gaziantep, policija je presrela vozilo sa registracijskom pločicom za koju su dobili dojavu. Odjelu za strance policije u Gazientepu, Rezaieva putovnica bila je jako sumnjiva. Pečat koji je pokazivao da je u Tursku ušao 1. novembra 2005. bio je usklađen s kompjuterskom evidencijom, ali nije postojao pečat njegova izlaska iz zemlje.

Lažna putovnica i krivotvoreni podaci

Rezai je tvrdio da je njegova grupa iz Irana došla u Tursku prije nekoliko dana. Osim toga, nije postojao kompjuterski zapis koji se podudarao s preostala tri pečata o ulasku i izlasku iz zemlje koji su bili u pasošu. Razvoj događaja je pokazivao da je osoba koja je nazvala policiju itekako raspolagala nekim važnim informacijama. Čovjeku po imenu Rezai dodijeljen je advokat, a službeno je ispitan 16. oktobra.

Nakon što su pretražili vozilo, u njemu su pronašli nešto više od 10 hiljada dolara, dva mobitela i dvije SIM kartice. Najvažnije, nakon što ga je policija suočila s nedosljednostima u pasošu, priznao je kako njegovo ime zapravo nije Muhammet Reza Reanjbar Rezaei. Pravo ime mu je bilo Abdulrahman bin Yar Muhamad, a priznao je i da on zapravo nije Iranac. Rođen je u Takharu u Afganistanu, a živio je Kabulu sa suprugom i četvero djece.

Muhamad je tvrdio da se zaputio u Evropu, gdje je planirao tražiti politički azil. Rekao je kako želi “otići u zemlju gdje bi svojoj djeci mogao osigurati bolje obrazovanje i živjeti bolji život. Na kraju razgovora je zatražio azil u Turskoj. Ali ako se uputio u Evropu, zašto je njegovo vozilo zaustavljeno na putu za Siriju? Muhamad je neuvjerljivo objasnio kako je planirao razgledati zemlju za vrijeme Ramazana prije nego ode u Evropu.

Odbijao se vratiti u Afganistan

Tvrdio je i da je u Tursku došao prije četiri dana, a njegova supruga “Sonia” je kasnije ispričala istu priču. Muhamad se izričito odbijao vratiti u Afganistan. Rekao je da, ako ne može ostati u Turskoj, neka ga pošalju u Pakistan. Također se izvinio zbog krivotvorenog iranskog pasoša i otkrio da ga je za 500 dolara nabavio od iranskih kriminalaca koji su mu rekli da će s njom lakše nego s afganistanskom, ući u Tursku.

Nije poznato što je lokalna turska policija točno znala o Muhamadovu identitetu, ali druge vlasti, uključujući i CIA-u, znale su podosta. Znali su da su dva turska operativca al Kaide, Mehmet Yilmaz i Mehmed Resit-Isik otputovali u Iran kako bi pomogli njemu i njegovoj obitelji da pređu granicu i dođu u Tursku. Znali su da se Yilmaz borio u Afganistanu i da je sudjelovao u nizu bombaških napada 2003. u Istanbulu.

Znali su i da se drugi osumnjičeni, Mehmet Polat, susreo s Muhamadom i njegovom obitelji u Gaziantepu, i on je bio drugi čovjek u vozilu koje su presreli. Najvažnije, znali su da se čovjek kojeg su uhapsili u Gazintepu ne zove ni Muhamet Reza Reanjbar Rezaei ni Abdulrahman bin Yar Muhammad. I definitivno nije bio izbjeglica na putu za Evropu.

Jedan od čelnih ljudi al Kaide

Ustvari, čovjek kojeg su držali u pritvoru, bio je najpoznatiji kao Abd al Hadi al Iraqi, osoba koja je bila na očajničkoj misiji da u nemirnoj podružnici Iraka ponovno uspostavi al Kaidinu vlast. Nakon njegovog hapšenja, al Kaida je izgubila jednog od čelnih ljudi ove misije. Kalifat Islamske države nije proglašena do 2014., ali tada još nisu uspostavili Islamsku državu.

Samo jedan dan prije nego što je uhapšen Abd al-Hadi, saveznik al Kaide u Iraku je najavio osnivanje Islamske države. Misija im je bila zavladati tim teritorijem i ponovno uspostaviti kalifat. Vodstvo al Kaide, koje se skrivalo u plemenskim zemljama u Pakistanu, daleko od Iraka, nije konzultirano. Ova najava je zapravo bila veliki izazov za čelne ljude al Kaide i nagovijestila je nasilno i javno razilaženje džihadističke organizacije i onoga što će kasnije postati Islamska država.

Ovo je priča o ranom odnosu al Kaide s organizacijom koja je postala Islamska država i njihovim propalim pokušajima da spriječe njihov uspon. Raskol među tim dvijema terorističkim skupinama prošao je niz preokreta, ali najvažniji se dogodio 2006. godine, puno prije nego što je ime Islamske države ikome išta značilo. Al Kaidin napor da obuzda svog buntovnog iračkog saveznika, završio je tako što je jedan od njihovih najviših zapovjednika završio u pritvoru u Gazientepu.

Ko je čovjek koji je trebao zaustaviti ISIS?

Nashwan Abd al-Razzaq Abd al Baqi stigao je u Pakisatan ranih 90-ih, kratko nakon što se Sovjetski Savez povukao iz Afganistana. Po nacionalnosti je Kurd iz Mosula. Njegovo ratno ime se mijenjalo kroz godine. Ponekad su ga zvali Abd al Hadi al Mosuli, ponekad je bio Abd al Hadi al Ansari, ali na kraju je postao najpoznatiji kao Abd al Hadi al Iraqi. 1995. ili 1996., nakon što su talibani preuzeli potpunu kontrolu nad zemljom, zauvijek je prešao u Afganistan.

Ubrzo je postao vođa tzv. Ansar Battaliona, vojne jedinice sastavljene od stranaca koji su se borili zajedno s talibanima. Do 1998. godine Abd al Hadi je bio al Kaidina zvijezda u usponu. Bio je jedan od šest članova Arapskog odbora za vezu s talibanima, koji mu je dao ovlasti da posreduje u pregovorima Arapa u Afganistanu s talibanskim vođama. U junu 2001. postao je jedan od samo deset članova al Kaidinog savjetodavnog tijela, koje je savjetovalo Osamu bin Ladena.

Nakon napada 11.9., Abd al Hadi je imenovan zapovjednikom na sjeveru Afganistana, a čini se kako je sudjelovao i u operacijama u inozemstvu. S obzirom na njegovo porijeklo, ne čudi što je Abd al Hadi pomagao s al Kaidinom strategijom u Iraku. Imao je i ključnu ulogu u Al Kaidinom pridobivanju Abu Musab al Zarqawija, kasnije vođe iračkog ogranka al Kaide, preteče Islamske države. Al-Zaraqavi je bio idejni začetnik niza najkrvavijih samoubilačkih napada u Iraku, ali i kampanja otmica i ubistava talaca.

Prijelomnica u odnosima

Al-Zarqavi je u Iraku vodio ubilačku kampanju te je raspirivao sektaški rat imeđu sunita i šiita. Osama bin Laden, kao i drugi čelnici al Kaide, od početka su izražavali zabrinutost zbog toga što al-Zarqavi i njegova džihadistička skupina ubijaju muslimane. Neslaganja je bilo i oko kalifata kojeg je al Kaida također podržavala, no smatrali su kako je to daleki san. Suprotno od toga, al-Zarqavi je inzistirao da je sada pravo vrijeme za to.

Godine 2005. al-Zarqavi je organizirao samoubilačke napade u Jordanu u kojima su ubijeni deseci ljudi i to je bila prijelomnica u njegovim odnosima s al Kaidom. Njegova izravna namjera bila je ubiti nevine ljude u bilo kojoj zemlji, uključujući i muslimana, a al Kaida je nakon tog napada zahtijevala da zaustavi sve operacije izvan Iraka. Nakon što je al-Zarqavi ubijen u u zračnom napadu sjeverno od Bagdada, na njegovo mjesto je došao Abu Hamzah al Muhajir.

U oktobru 2006. najavljeno je osnivanje Islamske države Iraka, čiji je cilj bila vladavina i ponovno uspostavljanje kalifata. Al Qaeda je tad izgubila svaki utjecaj na njih i nadali su se da se Abd al Hadi približava iračkoj granici te da bi mogao riješiti tamošnju situaciju. Ali dan nakon što je proglašena Islamska država, on je uhapšen u Gaziantepu. S njegovim hapšenjem, propali su svi napori al Kaide da uspostave kontrolu nad džihadističkim pokretom u Iraku, a pokret koji je Zaraqavi započeo, više niko nije mogao zaustaviti. Ostalo je, kako kažu, povijest.

Al Hadi čeka suđenje u Guantanamu

Prema informacijama turskog novinara Ruseina Cakira, CIA je bila duboko uključena u nadgledanje i hapšenje Abd al Hadija. U priči koju je objavio u novembru 2014. piše da su članovi turske al Kaide, Ylimaz i Resit Isik, stigli su u Iran kako bi pomogli Abd al Hadiju i njegovoj obitelji da pređu granicu, a zatim ga doveli u Gazintep kako bi prešao sirijsku granicu. Abd al Hadija su navodno tokom cijelog putovanja elektronski pratili, ali turske vlasti ga nisu htjele uhapsiti samo na temelju podataka koje su tako pribavili.

Anonimna dojava policiji u Gaziantepu, koja je tvrdila da je putovao s krivotvorenim pasošem, omogućila im je da ga legalno zadrže. Iako su američki službenici strahovali da bi Turska mogla razmotriti al Hadidov zahtjev za azilom, nije bilo potrebe za brigom. Azil mu je odbijen 31. oktobra 2006. godine kada je iz Istanbula prebačen u Kabul. Tamo su ga čekali američki službenici. Danas Abd al Hadi čeka suđenje na vojnom sudu u Guantanamu, gdje ga smatraju jednim 17 dragocjenih zatvorenika.

Ne zna se što je tačno bila njegova misija

I dalje nije poznato što je tačno bio Abd al Hadijev zadatak kada dođe u Irak. Bio je na dovoljno visokoj poziciji da izazove Zarqawija ili Muharija, ali ne zna se je li njegova misija bila uspostaviti kontrolu nad ISI-jem ili su njihovi vođe odobrile njegov dolazak. Njegova misija otvara puno više pitanja, nego što daje odgovora, ali je njegovo putovanje prema Iraku otkrilo mnogo o logističkoj mreži al Kaide 2006. godine.

Nije izravno pokušao ući u Iran ili Tursku, nego je svom putovanju dodao još dva rizična granična prelaza i prošao kroz stotine kilometara turskog i sirijskog teritorija. Njegov put su 2006. i 2007. prošle hiljade boraca koje su se pridruže Islamskoj državi Irak. Istu rutu su koristila i dva visoka dužnosnika al Kaide, Atijah abd al Rahman i Mohamad Khalil al Hakajmah, ali su na putu zaustavljeni.

Al Kaida i dalje želi uspostaviti kontrolu

Uprkos jačanju Islamske države u Iraku, Al Kaida je kasnije vrlo uspješno tamo slala svoje visoke zapovjednike. Njihova vještina se dodatno poboljašala nakon što je počeo sirijski građanski rat. Velik broj njihovih džihadista došao je u Siriju, gdje su postali poznati kao Khorasan grupa. Iako su dosta lako uspijevali ući u Siriju, i dalje nisu uspjeli uspostaviti kontrolu nad Islamskom državom ništa više nego je u tome uspio Abd al Hadi.

Al Kaida je ubacivanjem svojih zapovjednika polako izgradila veze s mnogim pobunjeničkim skupinama, ali ono što je počelo razilaženjem sa Zarqawijem, eksaliralo je u pravi rat s Islamskom državom. Al Kaida nije uspjela shvatiti da je Zarqawij pokret stvoren na temelju populizma i da nikada nije tražio vođe i autoritet. Misija Abd al Hadija u Iraku završila je hapšenjem u Gazientepu, ali al Kaidina nastojanja da preuzmu kontrolu nad džihadistima koji su nasljednici Zarqawija, traje i dalje.