Jedan od uslova za brisanje sa 'sive liste' FATF-a: BiH mora zabraniti kriminalcima kontrolu nad tržištem vrijednosnih papira

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić u razgovoru za Novi.ba naglašava da je dobra vijest za BiH što nije na tzv. 'crnoj listi' Međunarodnog tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF), jer bi se u tom slučaju znatno otežale transakcije iz i prema BiH, kao i dolazak stranih investitora.

Podsjetimo, BiH se našla na 'sivoj listi' FATF-a jer nije ispunila mjere i aktivnosti Akcionog plana ovog tijela. 

"'Siva lista' je nešto što nije zabrinjavajuće. Obećano je 2009. godine da će se protok novca kontrolirati i da se zna na koji se način on odlijeva putem raznih društava, asocijacija, agencija ili udruženja kako ne bi došlo do eventualnog pranja novca i finansiranja terorizma", kaže Bojić i upozorava da nije dobro što se, u ovom trenutku, govori o BiH u negativnom kontekstu jer će to dodatno odbiti potencijane investicije koje u ovoj godini nisu na zavidnom nivou.

U silaznoj putanji 

Podatak da su investicije u BiH u silaznoj putanji, kaže Bojić, mora predstavljati alarm za sve političke zvaničnike koji moraju stabilizirati prilike kako bi postali zanimljiva destinacija za investicije. On podsjeća da je cijena kapitala u BiH ionako preskupa u odnosu na zemlje okruženja i Evropske unije. Uprkos žalosnoj činjenici da banke u BiH imaju izuzetno visoke kamatne stope, Bojić napominje da imamo mnogo bolji povrat kredita, nego što je to evropski prosjek.

"Znači, dobri smo u vraćanju kredita, međutim, kada su kreditna zaduženja u pitanju, onda je cijena kapitala sa kamatnim stopama jako velika. Ako se ne ispune obećane aktivnosti u bankarskom sustavu, onda možemo očekivati poskupljenje cijena usluge u bankarskom  sektoru, još veće povećanje kamatnih stopa, a, samim time, dovest će se u pitanje proizvodnja određenih proizvoda. Moramo znati da je velika stvar kada neki poduzetnik ostvaruje dva, tri ili pet procenata dobiti, a da to sada mora dati bankama, onda se postavlja pitanje da li im se uopće isplati raditi", pojašnjava Bojić i dodaje da bi se u tom slučaju vrlo lako moglo očekivati zatvaranje domaćih firmi i otpuštanje radnika.

Shodno tome, Bojić napominje da je potrebno stabilizirati prilike i popraviti ambijent kako bi se finansijska sredstva privrednicima ponudila po nižoj kamatnoj stopi, te ističe da bi posljedice mogli osjetiti i obični građani prilikom slanja novca. On ističe da će od ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića zahtijevati da se ubrzaju procesi na provođenju mjera i aktivnosti Akcionog plana FATF-a.

Prate stanje

Iz Agencije za bankarastvo FBiH stiže tek šturo pojašnjenje da ova institucija nije jedan od nosilaca u okviru Akcionog plana FATF-a, te da nisu utvrđene nikakve neusklađenosti i nezakonitosti u okviru nadležnosti ove Agencije.

"Bankarski sektor FBiH je vrlo stabilan i siguran što je evidentno i iz redovnih kvartalnih pokazatelja, te kao takav jedan od najrazvijenijih segmenata privrede naše zemlje. Agencija za bankarstvo F BiH i u domenu nadležnosti sprečavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti prati stanje u bankarskom sektoru i nije uočila nikakve kako kažete značajne poremećaje u bankarskom sektoru FBiH", pojašnjavaju iz ove Agencije.

Čist dosje menadžera

Kako bi se maknula sa 'sive liste', u Pregledu aktivnosti za provedbu Akcionog plana za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca, insistira se da BiH mora izvršiti izmjenu i dopunu zakonodavstva kako bi kriminalcima i njihovim saradnicima zabranilo da imaju značajan ili kontrolni udio na tržištu vrijednosnih papira posrednika FBiH i Brčko distrikta.

Jedan od uvjeta je i čist dosje menadžera tržišnih posrednika u Brčko distriktu.

"Zahtjeve za stručnim kvalifikacijama i stručnošću direktora i višeg menadžmenta investicijskih fondova u FBiH, Republici Srpskoj te Brčko distriktu. Predlaže se nadležnim komisijama za vrijednosne papire/hartije od vrijednosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj  i Brčkom ditriktu Bosne i Hercegovine provedba ove aktivnosti do decembra 2016. godine", navodi se u Pregledu i napominje se da je krajni rok vrijeme kada se određeni zakonski ili podzakonski akt treba usvojiti od strane nadležnog tijela u cilju harmonizacije FATF preporuke.