BiH 'na sivoj listi' FATF-a: Ako ne provede Akcioni plan, suočit će se sa brojnim mjerama
Iako je Udruženje banaka BiH upozorilo da je BiH, Uredbom Evropske komisije, stavljena na 'crnu listu' Međunarodnog tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF) jer nije provela mjere i aktivnosti Akcionog plana ovog tijela, iz Ministarstva sigurnosti BiH naglašavaju da se BiH ne nalazi na crnoj, već na 'sivoj listi' visoko rizičnih zemalja sa strateškim nedostacima u oblasti pranja novca i finansiranja terorizma.
Na ovu listu BiH je stavljena 26. jula ove godine, a treba podsjetiti da je krajnji rok zaprovođenje svih tački u okviru Akcionog plana decembar 2016.
Provesti Akcioni plan
Kako bi izašla iz ove liste, iz državnog ministarstva sigurnosti za Novi.ba pojašnjavaju da BiH mora provesti Akcioni plan za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca u cilju harmonizacije sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima i preporukama FATF-a. U ovom ministarstvu podsjećaju da je Vijeće ministara BiH na 12. sjednici, koja je održana 26. juna prošle godine, usvojilo Akcioni plan, dok je 2. septembra iste godine Vijeće ministara BiH na svojoj 21. sjednici usvojilo Pregled nosilaca aktivnosti za provedbu Akcionog plana za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca, u skladu sa nadležnostima nosilaca aktivnosti.
"U skladu sa pomenutim Pregledom, definisani su nosioci i rokovi izvršenja, te planirana realizacija više aktivnosti u cilju blagovremenog i efikasnog izvršavanja naših obaveza u postupku harmonizacije sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima i preporukama FATF-a", pojašnjavaju iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Određene mjere
Ako se ne provede Akcioni plan FATF-a u dogledno vrijeme, iz ovog ministarstva upozoravaju da se BiH može suočiti sa određenim mjerama. Tako se, u tom slučaju, od finansijskih institucija može zahtijevati da primjenjuju specifične elemente poboljšanja Due diligence (dubinske analize), te uvođenje poboljšanih relevantnih mehanizama izvještavanja ili sistematskog izvještavanja o finansijskim transakcijama. S obzirom da BiH nema adekvatan sistem borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT sistem), iz ministarstva naglašavaju da se može dogoditi da finansijske institucije odbiju ili im se zabrani osnovanje podružnica, grana ili predstavništava.
"Ograničavanje poslovnih odnosa ili financijskih transakcija u zemlji ili osoba u zemlji, zabrana finansijskim institucijama da se ne oslanjaju na treća lica koja se nalaze u zemlji za provedbu elemenata CDD procesa, zahtjev finansijskim institucijama da izvrše pregled i dopune ili, ako je potrebno, da prekinu korespondentne odnose sa finansijskim institucijama iz zemlje. Zatim, zahtjev za povećane nadzorne supervizije i/ili vanjske zahtjeve za revizije ogranaka i podružnica finansijskih institucija sa sjedištem u zemlji", pojašnjavaju u Ministarstvu odbrane i dodaju da se može tražiti zahtjev vanjskih revizija za finansijske grupe u odnosu na bilo koji njihov ogranak i podružnicu koja se nalazi u zemlji.
Neprofitne organizacije
Zanimljivo je da se u Pregledu preporučuje da BiH, prema meotodologiji AML/CFT sistema, poduzmu koraci kako neprofitne organizacije (NPO) ne bi bile zloupotrebljene u svrhe finansiranja terorizma. S tim u vezi, FATF preporučuju izričite zakonske odredbe kojima se zahtijeva da se poslovna evidencija ovih organizacija čuva najmanje pet godina.
"Organi vlasti trebaju poduzeti odgovarajuće mjere u cilju izbjegavanja dvostruke/trostruke registracije i brojanja NPO i poboljšanja mehanizama za recipročno priznavanje udruženja i fondacija. Organi vlasti trebaju izvršiti opsežnu kontrolu kako bi se ocijenila adekvatnost nacionalnog zakonskog okvira u vezi s NPO, utvrđujući karakteristike i vrste NPO (aktivnosti, veličinu) koje su pod rizikom da budu zloupotrijebljene za financiranje terorizma i da primijene mjere za podizanje svijesti NPO o rizicima i mjerama koje su im na raspolaganju za zaštitu od zloupotrebe", navodi se u Pregledu.
Za ove aktivnosti zadužuje se državno i entitetska ministarstva pravde, kao i Ured gradonačelnika Brčko distrikta.