Melanom, karcinom koji je prepoznao entitetsku liniju

Prije nego što je skolila nevolja njeno mjesto prebivališta bilo je u Federaciji BiH, tačnije u Tuzlanskom kantonu. Nakon što joj je ustanovljen melanom, najzločudniji karcinom kože, imala je dvije mogućnosti, a samo jedan izbor. Ili da sama finansira svoje mjesečne terapije, koje koštaju po 15 hiljada KM, ili da promijeni svoje mjesto prebivališta.

Iako se u Federaciji izdvajaju sredstva za lijekove neophodne za liječenje određenih vrsta karcinoma, oboljeli od melanoma nemaju tu vrstu sreće u nesreći. Zato su, uglavnom, primorani da mijenjaju svoje mjesto prebivališta, iz Federacije Bosne i Hercegovine u Republiku Srpsku.

„Sredstva za lijekove koji se upotrebljavaju za liječenje melanoma se, nažalost, ne izdvajaju u Federaciji BiH. Da bi naši pacijenti dobili lijek moraju promijeniti mjesto boravka, jer je u RS-u određena količina lijekova za melanom odobrena i besplatna“, kazao nam je ugledni ljekar iz Federacije BiH, izrazivši želju da u tekstu ostane anoniman.

Sredstva ograničena i u RS-u

Doc. dr. sc. med. Zdenka Gojković sa Klinike za onkologiju Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banja Luka kazala je za Novi.ba da ni Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nije u situaciji da pokrije velik broj pacijenata oboljelih od melanoma, te da su i tamo količine lijekova ograničene.

„Mi imamo listu s posebnim režimom nabavke lijekova. To znači da ne možemo obezbijediti velike količine tih lijekova, ali određene količine obezbjeđujemo, ovisno od broja oboljelih“, kazala je dr. Gojković, dodavši da bi te količine mogle biti i veće, te da će to biti osigurano novim tenderom, za sljedeću godinu, koji će biti raspisan u januaru 2016. godine.

Lijek Vemurafenib, zaštićenog naziva Zelboraf, pokazao se kao itekako učinkovit u liječenju metastaskog melanoma. Iako je ovaj lijek stavljen na poseban program Fonda solidarnosti FBiH, njegova primjena nije počela jer nisu osigurana sredstava za njegovo finansiranje. Kako u Federaciji BiH postoji problem oko nabavke osnovnih lijekova, poseban problem predstavlja nabavka lijekova sa „posebne liste“, poput Zelborafa, kojem cijena samo jedne tablete iznosi 91,66 KM.

„Kad je riječ o Republici Srpskoj mi imamo određenu količinu Zelborafa u Fondu zdravstvenog osiguranja. Te količine bi mogle biti i veće. Pravili smo novu specifikaciju za 2017. godinu, te povećali količine za nekih 10-20 posto u odnosu na tekuću godinu. Naravno da bi tih lijekova možda moglo biti i više, ali ima i drugih terapijskih opcija i mogućnosti, tako da idemo i s time“, kazala je doktorica Gojković, te dodala:

„Mi imamo sad nekoliko pacijenata koje liječimo Zelborafom, a osim tog postoje i noviji lijekovi. U ovom momentu Zelboraf ima dobar efekt u liječenju metastaskog melanoma. To je melanom koji se vratio. Dakle, skinut nekad, sve bilo uredu i onda se vrati metastaza. E za tu vrstu melanoma se koristi Zelboraf, odnosno Vemurafenib.“

U redu za kemoterapiju

U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven registar oboljelih od melanoma. Stoga se evidencija oboljelih vodi na entitetskom, odnosno na kantonalnim nivoima. Tačnije, u Republici Srpskoj te podatke vodi Institut za javno zdravstvo, dok se u Federaciji oni vode kantonalno. S druge strane, oboljeli od melanoma, među kojima ima puno mladih ljudi, nemaju registrovano nijedno udruženje u BiH.

Spomenka Hadžić iz Udruženja Renesansa kazala je za Novi.ba da svi onkološki pacijenti u Federaciji BiH, generalno, nemaju novije, inovativne lijekove, a samim tim ni adekvatne terapije, te da su zbog toga najčešće podvrgnuti klasičnim kemoterapijama.

„Svi onkološki pacijenti imaju jedan veliki problem a to je nedostatak lijekova. Danas je takva situacija, nažalost, kod svih onkoloških pacijenata. Znači ne samo kod melanoma ili karcinoma dojke, već imamo nedostatak svih onkoloških terapija“, upozorila je.

„Usljed nedostatska novih lijekova pacijenti se, najčešće, podvrgnu klasičnim kemoterapijama. A kad nemaju određenih suspstanci za sastavljanje kemoterapije, pacijenti su onda primorani da čekaju dok se to sve ne skupi da bi dobili adekvatnu kemoterapiju, odnosno ljekari im daju neke druge kombinacije lijekova koji su u tom trenutku dostpuni, a možda zadovoljavaju neki minimum u tim terapijama koje su njima potrebne“, kazala je Spomenka Hadžić, dodavši da je sve vrlo kritično kad je riječ o onkološkim terapijama.

„Kritično i sramotno. Ja to kao individua kažem. Stvarno nema smisla da tako teški bolesnici razmišljaju o adekvatnim terapijama. A kad je riječ o malignom melanomu još je gore, jer su došli novi lijekovi koji se u svijetu i u Evropi godinama već primjenjuju. Naši pacijenti, pritom, dobivaju onu standardnu kemoterapiju koja je daleko od ovih novih, naprednijih“, zaključila je Spomenka Hadžić.

Pacijent – dobro, zravstvo – loše

Mr. sc. dr. Maja Banjin sa Onkološke klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kazala je za Novi.ba da se metastaski melanom tretira sa preparatima koji pripadaju skupini imunoterapije i preparatima koji pripadaju grupi tzv. ciljane terapije, ali da pacijenti na KCUS-u ne mogu dobiti te lijekove.

Na pitanje da li se pacijenti u Federaciji BiH, usljed nedostatka lijekova, podvrgavaju klasičnim kemoterapijama, doktorica Banjin je odgovorila da pacijenti koji boluju od metastatskog melanoma u Federaciji BiH kao i na Klinici za onkologiju KCUS-a  imaju na raspolaganju klasične citostatike namijenjene za ovu bolest.

„Prema onkološkim vodičima koji su bili primjenjivi do 2011. godine, pružali su rezultate u godišnjoj stopi preživljavanje do 30 posto. Sa novim terapijskim protokolima je stopa godišnjeg preživljavanja blizu 90 posto“, napomenula je doktorica Banjin.

No, kako je KCUS snabdjeven citostaticima koji su odobreni od Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, „poveremno neki od citostatika nedostaju i tada se pronalaze različiti načini da proces liječenja ne trpi“. Zamjenu citostatika drugim lijekom iz grupe pacijent sam finansira pa naknadno traži povrat novca od nadležnog zavoda.

U međuvremenu, dok je zdravstvo u Federaciji BiH padalo u sve veći ponor, pacijentica s početka priče je, kako kaže, „zaliječena“. Opet živi punim plućima i opet se smije. Kaže da ne razmišlja o opasnostima povratka bolesti, ali da pritom ne planira mijenjat svoju predratnu adresu u Republici Srpskoj.

„Metastatski melanom  je  bolest koja se novim načinom liječenja može zaliječiti i pacijenti mogu biti bez znakova bolesti, odnosno može se postići da metastski melanom ima karakter hronične bolesti“, objasnila je doktorica Maja Banjin za Novi.ba.