Džananović-Mirašćija za Novi.ba: Nakon uspješne 2016. godine, opet smo posljednji u regionu kad je riječ o eurointegracijama

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn će 9. decembra 2016. godine bh. zvaničnicima predati upitnik Evropske komisije, kojim će se procijeniti spremnost Bosne i Hercegovine za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uvjeravao je protekle sedmice predstavnike Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta da će ispunjavanje tog upitnika biti prioritet za sve nivoe vlasti u BiH.

„Želimo što prije dobiti mišljenje Evropske komisije o našoj spremnosti za kandidatski status. To mišljenje pomoći će nam da spoznamo u kojoj mjeri naše institucije, zakonodavstvo i praksa odstupaju od EU standarda“, kazao je Izetbegović tom prilikom.

Doc. dr. Nedžma Džananović-Mirašćija sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kazala je za Novi.ba da smo, od 2006. godine, izgubili toliko vremena, te da ne smijemo zaboraviti da je Bosna i Hercegovina sada, nakon uspješne 2016. godine, posljednja u regionu kad je riječ o statusu u odnosu na EU.

"Rekla bih da smo maksimalno iskoristili ovu 2016. godinu i da treba odati priznanje Vijeću ministara BiH.  Relevantne vlasti u BiH već su imale uvid u upitnike koje su dobili naši susjedi, a u opticaju je bilo i nekoliko stotina probnih pitanja, koja su poslužila u svrhu testa za našu administraciju i taj test je uspješno savladan", kazala je.

Dodala je da je tačan broj pitanja još uvijek nepoznat, ali bez obzira na njihov broj tj. metodologiju koja može uključivati manje složenih pitanja ili veći broj konkretnijih pitanja, obaveza je bh. vlasti da i 2017. godina bude jednako dobro iskorištena.

"U ovom procesu nema tačnih i netačnih odgovora, to nije takva vrsta pitanja. Od vlasti BiH se očekuje da daju realne odgovore na pitanja koja se odnose na sve resore i politike o kojima se u kasnijim fazama pregovara. Pitanja slijede klasifikaciju prema kriterijima iz Kopenhagena  - politički, ekonomski i pravni, ali su faktički podijeljeni po politikama na identičan način na koji su organizirana pregovaračka poglavlja", objašnjava.

Džananović-Mirašćija navodi da je bitno pružiti realne, blagovremene i odgovore koji će na odgovarajući način biti prevedeni na engleski jezik, te da je vrlo važno da sada nakon objave rezultata popisa imamo podatke, činjenice i brojeve na kojima će Evropska komisija insistirati.

"Već se može predvidjeti da će u mnogim oblastima, i tamo gdje postoji određeni normativni okvir, biti dijagnosticiran nedostatak jasno definiranih javnih politika i konketnih ciljeva. Također, kod mnogih politika, posebno onih koje su u nadležnosti nižih nivoa vlasti, bit će evidentiran nedostatak bilo kakvog normativnog okvira", upozorila je Džananović-Mirašćija.

"Komisija će na osnovu pristiglih odgovora dati stručno mišljenje, avis, o našoj kandidaturi i definirati svoju pregovaračku poziciju, a avis može biti pozitivan, negativan ili pozitivan s rezervom. Za našu stranu, također,  proces prikupljanja odgovora treba da posluži kao osnov za izgradnju naših kasnijih pregovaračkh pozicija", objašnjava.

"U svom deceniju dugom zaostajanju približili smo se po svom statusu jedino Kosovu. Naše aktivnosti i rokovi moraju biti ambiciozni. Ako je Srbiji trebalo 2,5 godine od dobijanja Upitnika do stjecanja statusa kandidata, naše vlasti moraju učiniti sve da taj period za nas ipak bude što kraći", zaključila je doc. dr. Nedžma Džananović-Mirašćija za Novi.ba.