Hoće da vrate Prud na mala vrata?

Bosna i Hercegovina
Hoće da vrate Prud na mala vrata?
Posljednji medijski istupi hrvatskih političkih prvaka i zvaničnika u vezi s potrebom ustavne reorganizacije koja bi zahvatila cijelu BiH nije ništa drugo nego dio konteksta Prudskog sporazuma.

Posljednji medijski istupi hrvatskih političkih prvaka i zvaničnika u vezi s potrebom ustavne reorganizacije koja bi zahvatila cijelu BiH nije ništa drugo nego dio konteksta Prudskog sporazuma. Ovo je, naime, stajalište predstavnika političkih partija iz RS okupljenih u Savez za promjene, koje faktički s glavnim inicijatorima ove ideje HDZ-om dijele odgovornost kada je u pitanju funkcioniranje vlasti na nivou BiH.

Već nekoliko posljednjih sedmica, još od uvodnih istupa hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, preko poruka koje je u BiH donio Andrej Plenković, novi hrvatski premijer, pa do izjava i stavova političkih predstavnika Hrvata u BiH te, naposljetku, i samog stava kardinala Vinka Puljića, traje priprema terena za nešto što tek slijedi. A to je institucionalna ofanziva HDZ BiH da se i u praksi pokrene pitanje reforme Ustava i unutrašnje reorganizacije cijele države.

No, u samoj RS za to ne žele ni da čuju, kako opozicija, tako i pozicija. Branislav Borenović, lider PDP-a, poručuje da od toga nema ništa.

"Potpuno je neprihvatljivo zadiranje u bilo kakve promjene koje bi obuhvatile i teritoriju RS, bez obzira na potpis Milorada Dodika koji je dao u Prudu da će ići ka rješenju s tri ili četiri entiteta ili izborne jedinice", kaže Borenović te poručuje kako nema ništa protiv bilo kakvog dogovora Bošnjaka i Hrvata unutar FBiH, ali da se pazi na poziciju Srba.

Sličnog stava je i Dragan Čavić, lider NDP-a, koji ide i korak dalje te zaključuje da je ovo politička ideja koja traje više od dvije decenije.

"Mislite da ima razlike u političkom stavu koji je zastupao Ante Jelavić, njihov prvi predsjednik, koji je sad u izbjeglištu u Hrvatskoj, i stavu današnjih ljudi na čelu HDZ-a? Njihov trajni politički cilj je vraćanje Posavine u okvire 'trećeg entiteta'. Ova inicijativa nije se slučajno sada pojavila, ona je sastavi dio Prudskog sporazuma, koji je, nažalost, potpisao i Dodik", kaže Čavić.

Borislav Bojić, potpredsjednik SDS-a, poručuje da oni apsolutno podržavaju Dejtonski sporazum, po kojem je BiH sastavljena od dva entiteta i tri naroda.

"Odnose Bošnjaka i Hrvata određuje Vašingtonski sporazum, unutar FBiH. Što se tiče ustavnih promjena, presuda 'Sejdić i Finci' je prvo i osnovno pitanje s rješenjem na način da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz RS, a način izbora druga dva člana ostavljamo partnerima u FBiH", poručuje Bojić. Na navode o novom uvođenju Pruda i odgovornosti SNSD-a Milica Marković, poslanik ove stranke u parlamentu BiH, odgovara konstatacijom kako su predstavnici SzP izgubljeni u vremenu i prostoru.

"Sad traže neke priče iz 2008. i sporazuma koji je propao i koji više niko ne pominje?! Ovo je samo tjeranje inata SNSD-u i RS, a oni imaju zadatak koji im Bakir Izetbegović (lider SDA) daje", kaže Markovićeva. I ona poručuje partnerima u FBiH da naprave promjene unutar ovog entiteta kakve god žele, ali da unutar RS nemaju šta da traže. Očekivano, u SDA gledaju potpuno drugačije na stanje stvari.

Tako Ramiz Salkić, član Predsjedništva SDA i potpredsjednik RS, poručuje da SDA nije zadovoljna ustavnim položajem Bošnjaka u RS.

"To se mora mijenjati. S druge strane, jasno je da nismo potpuno zadovoljni stanjem u kojem je trenutno država, iako se otvaraju neka pitanja", kaže on. Poručuje da je SDA privržena Dejtonu, te da je za ovu stranku neprihvatljivo formiranje trećeg entiteta, pogotovo onog koji bi se ticao samo FBiH.

Juče, do zaključenja ovog broja "Nezavisnih", nismo dobili stav o ovom pitanju iz Kabineta Dragana Čovića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ne propustite