CCI: Vlada Zapadnohercegovačkog kantona najneproduktivnija
Vlada Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) zadržala je poziciju Vlade s uvjerljivo najnižom produktivnošću od svih županijskih vlada, stoji u rezultatima monitoringa rada Vlade i Skupštine ZHŽ-a za razdoblje od siječnja do rujna ove godine.
Prema podacima monitoringa, kojeg je provela nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), u prvih devet mjeseci 2016. godine Vlada ZHŽ-a razmotrila je svega 166 mjera, dok se obim razmotrenih mjera drugih županijskih vlada kreće od 330 do čak 1350 mjera.
Vlada ZHŽ je u spomenutom razdoblju održala svega 22 sjednice, što je za 14 sjednica manje od jednotjednog tempa, specifičnog za rad drugih vlada i predviđenog Poslovnika o radu Vlade ZHŽ-a. Pri tome, s tek 7,5 mjera po sjednici u prosjeku, Vlada ŽZH je jedina čija je učinkovitost ispod dvoznamenkastog broja, stoji u izvješću CCI-ja.
Različite odluke, izvješća, rješenja i suglasnosti obuhvaćaju 71 posto od ukupno razmotrenih mjera. Pri tome, treću skupinu po brojnosti, među razmotrenim mjerama u prvih devet mjeseci 2016., predstavljaju rješenja o razrješenjima i imenovanjima (17 posto). Dok je udio posebno značajnih, sistemskih mjera, znatno niži – zakoni predstavljaju tek 6,6 posto u ukupnom broju mjera, a nije utvrđena niti jedna strategija, dodaju u CCI-ju.
Iako je broj razmotrenih mjera skroman, ima i onih značajnijih koji bi mogli dovesti do poboljšanja života građana ZHŽ-a, a kao primjer CCI navodi usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata i Zakon o zaštiti obitelji s djecom, kojim je riješen višegodišnji problem isplate porodiljnih naknada.
U izvješću se navodi kako je, generalno gledano, utvrđen mali broj zakona, odnosno manje od jedan zakon mjesečno.
Iz CCI-ja navode kako Vlada ZHŽ-a kontinuirano krši Zakon o proračunima F BiH, pa je tako proračun za 2016. utvrđen po skraćenom postupku, bez javne rasprave i tek pri kraju isteka odluke o privremenom financiranju.
Također, Vlada krši Zakon o ravnopravnosti spolova budući su u sastavu Vlade samo dvije žene, dok Zakon naleže da postotak manje zastupljenog spola ne može biti ispod 40 posto.
U izvješću se dalje navodi kako je transparentnost Vlade na zadovoljavajućoj razini, kao i odnos Vlade prema Skupštini.
Kada je riječ o Skupštini ZHŽ-a, i po intenzitetu i po produktivnosti rada ona spada u donju polovicu županijske ljestvice uz skupštine Posavske, Hercegbosanske, Hercegovačko-neretvanske i Srednjobosanske županije.
Skupština ZHŽ-a je, naime, u prvih devet mjeseci godine održala osam sjednica i na njima razmotrila 36 mjera.
Sa sudjelovanjem zakona od 39 posto od ukupnog broja razmotrenih mjera, Skupština ZHŽ-a, uz skupštine HNŽ-a i HBŽ-a, jedina je u čijem radu dominiraju aktivnosti na donošenju zakona, ali još uvijek čak 26 zakona planiranih ovogodišnjim programom, čeka na realizaciju, navode iz CCI-ja.
Iz te nevladine organizaciji pozivali su institucije vlasti u ZHŽ-u, prije svega Vladu, da ozbiljno intenziviraju svoj rad u nastavku godine i povećaju produktivnost, fokusirajući se pritom na rješavanje ključnih probleme građana.