DOGORJELO: Akcizna politika u službi crnog tržišta i pada proračunskih prihoda
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je, za 2017. godinu, podizanje visine posebne akcizne stope za gotovo 30 posto, na 1,35 KM i minimalne akcize stope za 8,5 posto, na 2,42 KM za pakiranje cigareta od 20 komada.
Stručnjaci upozoravaju da bi podizanje visine akcizne stope dodatno povećalo problem postojanja crnog tržišta duhanskih proizvoda koje je već zahvatilo alarmantnih 30 posto tržišta, te napominju da bi povećanje akciza u narednim godinama treba biti postupnije i pažljivije vezano uz privredna kretanja i rast standarda građana.
Također, napominju da bi ova povećanja mogla dovesti do smanjenja ukupnog budžetskog prihoda od akciza u BiH u visini većoj od 200 miliona KM.
Napominjemo, povećanje akciza na duhan i duhanske proizvode početkom godine prouzrokovalo je značajno smanjenje budžetskih prihoda od akciza na duha, kao i pad legalne prodaje duhanskih proizvoda.
Prema određenim simulacijama, ovi prihodi će, pod utjecajem novih, viših akciza, sljedeće godine dodatno pasti i znatno podbaciti u odnosu na postojeći plan fiskalnih vlasti. Sistemom spojenih posuda, ovakva situacija će dodatno prouzrokovati novo odlijevanje potrošnje ka crnom tržištu, a koje građanima nudi proizvode sumnjive kvalitete.
Na takva nepovoljna kretanja upozorili su i stručnjaci Odjela za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH u najnovijem biltenu, u kojem ističu da je nastavkom postojeće akcizne politike izvjesno jačanje crnog tržišta s negativnim posljedicama po prihode od akciza, profitabilnost duhanske industrije i stabilnost tržišta duhanskih prerađevina.
Napominjemo, udjel akciza u prosječnoj ponderiranoj cijeni duhanskih proizvoda u BiH iznosi visokih 71 posto, što je čak 11 posto iznad zahtjeva Evropske unije, i viši je nego u bilo kojoj zemlji regije, pa i članici Evropske unije.
Kada se tome doda PDV, ukupno učestovanje poreza u maloprodajnoj cijeni kutije cigareta iznosi 85 posto, što svakako predstavlja poticaj za nelegalnu prodaju, a čemu pogoduje i situacija u okruženju sa znatno nižim akciznim prinosima. Naprimjer, akcizna stopa u BiH za 25 posto je viša nego u Srbiji, 28 posto u Crnoj Gori, 68 posto u Albaniji i čak 121 posto u Makedoniji.
Na ovaj način, bh. fiskalne vlasti dovode u pitanje potencijalne zahtjevi Evropske unije koje se mogu očekivati u predpristupnom periodu. Takav pristup ojačava crno tržište, što predstavlja direktnu prijetnju legalnom tržištu, reguliranu zakonskim okvirom.
Napominjemo da pet postotno smanjenje crnog tržišta donosi povećanje prihoda od akciza od 20 miliona KM, što predstavlja itekako upozorenje predstavnicima bh. vlast.