Nema rokova za EU, ali ni članstva bez "Sejdić i Finci"

Evropska unija neće postavljati nikakve rokove kad je u pitanju implementacija odluke "Sejdić i Finci", ali BiH neće moći postati članica dok se to ne desi, rekao je juče na pres-konferenciji u zgradi Evropske komisije u Briselu Johanes Han, evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje, nakon što je jednoglasno usvojen Paket proširenja za 2016. godinu. Han je rekao da je na svakoj od zemalja aspiranata za članstvo da sama odredi brzinu kojom će se kretati ka EU, te je istakao da je promjena dinamike - kad je EU odlučila da u prvi plan stavi ekonomske i socijalne reforme i reforme u oblasti vladavine prava u odnosu na implementaciju odluke "Sejdić i Finci" - donijela pozitivan rezultat, pohvalivši činjenicu da je BiH postigla napredak u implementaciji Reformske agende.

Predstavljajući izvještaje o zemljama koje teže ka članstvu u EU, koji se više ne zovu izvještaji o napretku, kako je to bilo ranije, referendum o Danu Republike u RS Han nije spomenuo, rekavši jedino da se sve odluke Ustavnog suda BiH moraju implementirati i poštovati. "Izazov je kako promijeniti ponašanje za koje bih rekao da je dio kulture u BiH i ono zbog čega je BiH često bila dio ozbiljnih kritika - činjenicu da se odluke Ustavnog suda BiH, koji je najviši organ u BiH, ne implementiraju, i to od strane svih u BiH. To se mora promijeniti, a bez tih promjena članstvo u EU neće biti moguće", rekao je Han. Dodao je da je vrijeme da strukturalne reforme u svim zemljama dovedu do konkretnih rezultata, što, kako je rekao, između ostalog znači da je potrebno da se otvaraju istrage, dižu optužnice i sprovode procesi koji će ojačati vladavinu prava. Zaključio je da će napredak u reformama najviše zavisiti od lidera u svakoj pojedinačnoj zemlji. Han je rekao da je proširenje strateški interes EU, podsjećajući na uspješnu saradnju između EU i zemalja zapadnog Balkana i Turske prilikom zatvaranja migrantske rute. Rekao je da sve zemlje u procesu proširenja imaju izazove na polju ekonomskih i socijalnih reformi, kao i u dijelu koji se odnosi na vladavinu prava. Istovremeno, u Sarajevu je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Lars Gunar Vigemark izvještaj Evropske komisije o BiH uručio Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Vigemark je kazao da je BiH ispunila tri važna zadatka koja su bila uslov za predaju kredibilne aplikacije za članstvo u EU. Pojasnio je da je riječ o napretku u sprovođenju Reformske agende, usvajanju mehanizma koordinacije i adaptaciji SSP-a.

On je naveo nekoliko pozitivnih koraka koje su preduzele vlasti u BiH, poput usvajanja Strategije u sektoru transporta, objavljivanja rezultata popisa i usvajanja Zakona o borbi protiv diskriminacije, koji je jedan od najnaprednijih propisa u regionu. Kako je kazao, sve te aktivnosti otvorile su korak za dostavljanje upitnika 9. decembra. Dotakao se i kritika u izvještaju koje se odnose na medije i slobodu izražavanja, ističući kako u ovoj oblasti nije zabilježen nikakav napredak. Slična situacija je i sa reformom javne uprave. Podvukao je da se mnogo toga mora uraditi u sektoru pravosuđa i da se proces evropskih integracija treba održati živim. Pojasnio je kako evropske integracije nisu svrha same sebi, te da nije poenta u pukom ispunjavanju zahtjeva s obzirom na to da od svega korist imaju građani BiH. Inače, grupa novinara iz zapadnog Balkana i Turske je u nekoliko neformalnih susreta sa visokim evropskim zvaničnicima, od njih čula da je EU namjerno umanjila pitanje referenduma, kako su rekli, dajući vremena svim stranama u BiH da razmisle žele li da njihova zemlja ide ka članstvu ili ne. Dodali su da građani RS i dalje iskazuju želju da BiH postane članica EU, te da "politika inaćenja nikom neće donijeti ništa dobro", uz napomenu da svi nivoi vlasti u BiH imaju probleme kad je u pitanju izmirivanje budžetskih obaveza. Edvard Kukan, šef Radne grupe za zapadni Balkan u Evropskom parlamentu, rekao nam je da EU još razmatra odgovor na referendum koji je sprovela Republika Srpska.

Kukan je rekao da Evropa nije željela da njena reakcija bude preuveličana. "Mislimo da bi najveći kompliment Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, bilo kad bi naša reakcija bila žestoka", rekao je Kukan. Govoreći o evropskoj politici proširenja, Kukan je rekao da EU ostaje privržena primanju svih zemalja zapadnog Balkana, uprkos, kako je rekao, određenom skepticizmu koji postoji među građanima na Balkanu. Han, kao i ostali evropski zvaničnici istakli su da EU ostaje privržena politici proširenja i da sve zemlje aspiranti imaju šansu da postanu članice pod uslovom da ispune sve kriterijume. Od ove godine desiće se još jedna značajna novina: izvještaji i paketi proširenja više se neće usvajati krajem godine, kao što je to bilo do sada, nego na proljeće naredne godine. To znači, kako nam je objašnjeno, da će naredni izvještaj biti tek u martu 2018, a da 2017. izvještaja uopšte neće biti. Zvaničan odgovor je da je to urađeno kako bi izvještaji obuhvatali cijelu godinu, a ne samo dio godine, kao do sada, dok nam je nezvanično rečeno da je ovo urađeno kako bi zemlje aspiranti za članstvo dobile nešto više vremena da pokažu rezultate reformi koje sada usvajaju i sprovode.