Od javne pozicije do Suda

Bosna i Hercegovina
Od javne pozicije do Suda
Čitati optužbe u BiH koje su podnijete protiv političara zaista se može smatrati Sizifovim poslom, jer rijetko koja "dočeka" da bude provedena i izvršena. Od državne kreme iz vrha pa do stinih službenika u općinama, teško je moguće naći osobu koja je obnašala neku javnu funkciju a da nije optužena za neko kriminalno djelo. U nastavku pročitajte o političarima koji su osuđeni, ili se protiv njih trenutno vodi postupak. Lišenje slobode izvršili su policijski djelatnici SIPA, u okviru akcije Tužilaštva u borbi protiv korupcije.

Jadranko Prlić

Osuđen zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Neko vrijeme je bio na funkciji predsjednika Izvršnog odbora općine Mostar. Godine 1989. postao je potpredsjednik Izvršnog vijeća SRBiH, a krajem 1990. vršitelj dužnosti predsjednika Izvršnog vijeća. 2004. ICTY izdao je optužnicu za šest čelnika bivše HRHB - protiv Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Optužen je za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubistvo, silovanje, deportacije, zatočavanje, nečovječna djela, hotimično lišavanje života, premještanje i zatvaranje civila, nečovječno postupanje, uništavanje imovine širokih razmjera i oduzimanje imovine koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protupravno i bezobzirno, okrutno postupanje, protupravni rad, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine i protupravni napad na civile, Bošnjake, 1993. i 1994. tijekom napada na Prozor, Gornji Vakuf, Jablanicu, Ljubuški, Stolac, Čapljinu i Vareš, te opsadu Mostara, i logor Heliodrom i logor Dretelj u sklopu bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Prema optužnici, cilj je bilo protjerivanje bošnjačkog stanovništva, stvaranje etnički čistih prostora te konačno njihovo odvajanje i priključenje Hrvatskoj u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Prlić se dobrovoljno predao sudu te izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice. Suđenje je počelo 26. aprila 2006., a završne riječi su se održale u mart 2011. Tužiteljstvo je predstavilo 145 svjedoka, a odbrana 65, te uključilo 4 914 dokaznih predmeta u rasponu od 465 sudskih radnih dana. Prvostepena presuda očekivala se u martu 2013., ali je odgođena za maj. U aprilu 2013. zakazano je izricanje presude za 29. maj. 29. maja 2013. nepravomoćnom je prvostepenskom presudom osuđen na 25 godina zatvora. 

Ne propustite