Evo ko je od hrvatskih bojovnika hapšen, a ko se tek planira hapsiti!?

Ni četiri dana nakon SIPA-ine akcije hapšenja desetorice pripradnika HVO-a na području Orašja zbog sumnje da su počinili ratne zločine na srpskim civilima, ne stišavaju se burne reakcije vodećih političkih zvaničnika u Hrvatskoj koji su u stalnoj pripravnosti. Premijer hrvatske Andrej Plenković jučer je, povodom hapšenja, u Banskim dvorima održao hitan sastanak sa ministrima unutrašnjih poslova, pravosuđa, branitelja, odbrane, kao i šefom diplomatije i direktorom obavještajne službe (SOA-e).

"Naložio sam ministarstvima vanjskih poslova, obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa da prikupe sve relevantne podatke, te osiguraju pravnu i konzularnu pomoć svim hrvatskim državljanima", kazao je Plenković.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je napomenula da je što prije potrebno održati zajednički sastanak čelnih ljudi BiH i Hrvatske kako bi se ovakva 'iznenadna' hapšenja u budućnosti izbjegla.

Saborski zastupnici jučer su zatražili da predsjednica Grabar-Kitarović sazove sjednicu Savjeta za nacionalnu sigunost, a saborski zastupnik Miro Bulj je kazao da se Hrvati nakon ovih hapšenja osjećaju kao 'lovina'.

"Hapšenjem državljana Hrvatske u BiH, koji su branili svoj dom, potvrđuje se da su Hrvatski branitelji bez zaštite, lovina na otvorenom lovištu. Ovo je potpuni poraz krive politike hrvatske diplomatije vođenje od završetka rata i ono najgore - potvrda nefuncionisanja bezbjednosnih službi", kazao je Bulj.

Jutarnji list piše da se domogao ekskluzivnog spiska hrvatskih obavještajnih od 17. jula 2014. koji svjedoči da Tužilaštvo BiH trenutno vodi istragu protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, ali i protiv pripadnika 101. Brigade iz Bosanskog Šamca u periodu od marta do septembra 1992. Na spisku se nalaze i osobe bošnjačke nacionalnosti koje su svojevremeno služile u HVO-u. Ovaj list navodi da su hrvatske obavještajne službe redovno informisale državni vrh - uključujući aktuelnog premijera, predsjednicu i glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana- o svim istragama koje se u BiH provode protiv pripadnika hrvatske vojske i HVO-a. Zvanični Zagreb je, tvrdi Jutarnji list, najmanje dvije godine znao da Tužilaštvo BiH vodi istrage protiv pripadnika HVO-a zbog sumnji da su počinili ratne zločine.

                                                                   Spisak kojeg je objavio Jutarnji list

'Dodikov' spisak 

Krajem aprila 2011. u hrvatskoj javnosti se podigla velika prašina nakon što je Index.hr objavio takozvani 'Dodikov' spisak optuženih pripadnika hrvatske vojske i HVO-a koje treba procesuirati. Tužilaštvo BiH je ubrzo demantovalo ovaj spisak, a na njemu se, između ostalih, nalaze Ante Gotovina, Damir Krstičević, Mladen Kruljac, Željko Glasnović, nekadašnji ministar odbrane Gojko Šušak, kao i bivši predsjednik Hvatske Franjo Tuđman.

Krstičević je, nakon objavljivanja ovog spiska, kazao:"Savjest mi je čista. Znam kakva sam osoba. Radio sam svoj posao, izvršio zapovijed". No, ostaje misterija da li je upravo 'Dodikov' spisak jedan od onih kojima se rukovodi Tužilaštvo BiH!?

Hrvatski mediji su sredinom septembra objavili da je BiH podigla čak 900 optužnica protiv hrvatskih vojnika, a vjeruje se da je na tužilačkom spisku optuženih penzionisani general Pavao Miljavac.

                                                                              'Dodikov' spisak

Ko su uhapšeni?

Na spisku, kojeg je Jutarnji list objavio, nalazi se Mate Baotić kojeg je SIPA u avgustu prošle godine uhapsila zbog sumnje da je, kao pripadnik Vojne polcije HVO-a, između maja i novembra 1992. na području Orašja silovao dvije žene.

"Osumnjičen je da je zajedno sa još jednom osobom tokom maja 1992. godine jednu ženu odveo u kuću na području općine Orašje, gdje su je, uz psihičko i fizičko maltretiranje, obojica silovali", kazali su tada u državnom tužilaštvu.

Granična policija BiH je 5. januara 2011. je na graničnom prijelazu Orašje uhapsila hrvatskog državljanina Tihomira Purdu iz Vukovara na osnovu Interpolove potjernice. Za njim je srbijansko tužilaštvo raspisalo potjernicu zbog ratnih zločina protiv nemoćnih i ranjenih osoba. Godinu dana nakon što je pušten iz zatvora, Purda je uputio zahtjev Srbiji da mu isplati odštetu jer je 57 dana proveo u zeničkom zatvoru.

"Očekujem da mi nadoknade vreme koje sam proveo u zeničkom zatvoru, ali i da meni i mojoj porodici nadoknade duševne boli koje smo pretrpeli", kazao je Purda nakon puštanja na slobodu.

Specijalno tužilaštvo u Beogradu je, zbog nedostatka dokaza, odustalo od optužbi protiv Purde koji se sumnjičio da je sa Dankom Maslovim i Petrom Janjićem zvanim Tromblon ubijao ranjenike početkom novembra 1991. ubijao ranjenike JNA u Vukovaru. Zbog toga je Sud BiH 3. marta 2011. Purdi ukinuo pritvor.

Još jedan od uhapšenih bio je i Ilija Jurić zvani Bekrija koji je rođen u mjestu Posavska mahala, Opština Odžak. On je lišen slobode sredinom januara prošle godine jer ga Tužilaštvo BiH tereti da je, kao pripadnik 102. brigade Hrvatske vojske u Odžaku, prekršio Ženevske konvencije o zaštiti civila za vrijeme rata.

“Optužen je da je u noći 4 - 5 juna 1992. godine sa pripadnicima HVO, u Posavskoj Mahali, žrtvu srpske nacionalnosti, prethodno prinudno dovedenu iz mesta Novi Grad, silovao i seksualno zlostavljao, nanevši joj time i fizičke i psihičkepovrede”, kazači su iz Tužilaštva BiH.

Nove istrage

Tužilaštvo BiH je ovom mediju saopćilo da se, u okviru Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, 2008. godine 5895 osoba sumnjičilo za ratne zločine, dok ih je danas 635 optuženo. Iako se ne nalazi na ovom spisku, državni odvjetnik Cvitan strahuje da bi se aktuelni hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević bi se vrlo lako mogao naći pod istragom jer Tužilaštvo BiH u okviru plana istraga ratnih zločina iz 2009. godine namjerava provesti istragu protiv njega jer se sumnjiči da je, kao pripadnik 4. i 7. gardijske brigade, nakon akcije Oluja počinio ratni zločin u pohodu na Mrkonjić Grada. A postoje indicije da je počinio ratne zločine i na Jajca i Donjeg Vakufa.

Osim Krstičevića, državno bh. tužilaštvo također namjerava otvoriti istragu protiv Ante Gotovine i još 36 osoba. Sada je svima kristalno jasno da će novih istraga Tužilaštva BiH sigurno biti, ali je pitanje protiv koga će se tačno voditi i da li će razultirati novim hapšenjima i pravomoćnim presudama!?

Saradnja tužilaštava
 

Jutarnji list podsjeća da je protokol o saradnji tužilaštava BiH i Hrvatske potpisan u Sarajevu u junu 2013. između glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića. Protokol podrazumijeva da oba tužilaštva mogu razmijenjivati podatke i dokaze u najkraćem mogućem roku (maksimalno tri mjeseca) kada su u pitanju predmeti o ratnim zločinima, a pri čemu osumjičeni imaju dvojno državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj.

Njime se, također, reguliše da saradnja može trajati tokom čitavog krivičnog postupka do donošenja pravomoćne presude. Jedna strana ne može dostaviti podatke drugoj strani samo ako se tome protive oštećeni svjedoci koji mogu biti presudni u sudskom posupku. Ako je tužilaštvo jedne države pokrenulo postupak protiv neke osobe, to ne znači da tužilaštvo susjedne države ne može pokrenuti postupak protiv iste osobe, ako se sumnjiči da je počinila ratni zločin na teritoriji te države.