JEDAN OD NAJGORIH POKOLJA U ISTORIJI ČOVJEČANSTVA: “Majko, zašto si me rodila?”

Francuski i njemački vojnici proveli su deset dugih mjeseci ratujući u Verdunu, zaglavljeni u rovovima u bitki koja se pretvorila u brutalno krvoproliće i urezala se u kolektivno sjećanje oba naroda.

Pakao je počeo 21. februara 1916. rano ujutro. Njemačke snage su iz 1200 topova nemilosrdno pucale po francuskim položajima i samo do tog popodneva na njih ispalili milion granata.

Krvoproliće je trajalo 300 dana

“Ništa slično nije viđeno prije, bila je to vatrena oluja”, kaže Edith Desrousseaux de Medrano, kustosica memorijalnog centra u Verdunu. Krovproliće je trajalo 300 dana i odnijelo 300.000 života na obje strane.

U nedjelju, na stotu godišnjicu početka najslavnije bitke Prvog svjetskog rata, bit će otvoren redizajnirani memorijalni centar u koji su više uključena iskustva njemačkih vojnika. Verdun će time imati još veću simboličnu ulogu u francusko-njemačkom pomirenju. Godine 1984. francuski predsjednik Francois Mitterand i njemački kancelar Helmut Kohl primili su se za ruke iznad grobova.

Direktor memorijalnog centra Thierry Hubscher smatra Verdun bitkom s najviše simbolike Prvog svjetskog rata, iako se to ‘na prvu’ čini pretjeranom ocjenom. To nije bila najsmrtonosnija bitka u ratu, niti je imala ikakvog značenja na njegov ishod.

Nakon što su Nijemci osvojili strateški važnu utvrdu u Douaumontu 1916. polako su krenuli prema Verdunu. Francuzi su, međutim, nekako uspjeli izdržati prvi nalet i od tada su dvije strane bile u pat poziciji. Nakon deset mjeseci ratovanja i 300 hiljada mrtvih, linija bojnog polja bila gotovo ista kao i na početku.

“Verdun nije promijenio ništa”, kaže njemački istoričar Hefried Muenkler. “Ali je bio paradigma Prvog svjetskog rata – rovovskog rata i rata iscrpljivanja”.

Simbol ratnog besmisla

U Verdunu su se u potpunosti pokazale sve strahote industrijaliziranog rata – s topovskim salvama, napadima bojnim otrovima i bacačima plamena na malenom prostoru. Vojnici ukopani u blatu, a oko njih granatama razrovani i opustošeni krajolik nalik površini Mjeseca.

“Bitka za Verdun je u njemačkom sjećanju postala simbol besmilenosti i divljaštva Prvog svjetskog rata”, rekao je njemački ambasador u Parizu Nikolaus Meyer-Landrut.

Francuzima je Verdun također referentna tačka tog rata jer je u tamošnjim rovovima služilo mnoštvo francuskih vojnika, ponajviše zbog strategije čestih rotacija pješadije koju je provodio general Philippe Petain kako bi izbjegao iscrpljivanje vojske.

Obnova memorijalnog centra koštala je 12,5 miliona eura i posjetitelji sada mogu stajati na staklenim površinama iznad replika blatnih rovova. Predmeti koji su se koristili na bojnom polju u stalnom su postavu i dočaravaju svakodnevni život vojske. A što su vojnici u Verdunu proživljavali najbolje oslikava rečenica iz pisma jednog vojnika: “Majko, zašto si me rodila?”.

“Ono što bi bilo teško prije 50 godina, danas se čini razumljivim”, kaže direktor Hubscher. Vojnici s obje strane prolazili su kroz jednaku agoniju i proživljavali iste strahove.

Kod Verduna su se borili samo Nijemci i Francuzi i zato je to mjesto postalo simbolična tačka transformacije dvije nacije iz zakletih neprijatelja u saveznike. U maju ove godine francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel zajedno će posjetiti nekadašnje bojno polje.

“Ne znam hoće li otići korak dalje u smislu prijateljstva ili bratimljenja”, rekao je Hubscher uz osmijeh, misleći na legendarni gest Mitterranda i Kohla. “Ali to će sigurno biti još jedan simboličan trenutak”, zaključio je.

(Hina)