Evo kako izgleda supruga Aleksandra Čupića: Sa njom ima šestero djece

Kiosk
Evo kako izgleda supruga Aleksandra Čupića: Sa njom ima šestero djece

Supruga novog predsjednika Skupštine Srbije napustila Beograd: Sa šestero djece živi na selu i vodi organsko gazdinstvo

Dok se pažnja javnosti usmjerava na profesora Aleksandra Čupića, koji je izabran za predsjednika Skupštine Srbije, njegova supruga Ana vodi prilično drugačiji život, daleko od gradske vreve. Doktorica po zanimanju, Beograd je zamijenila životom na selu, gdje se posvetila porodici, organskoj proizvodnji i zdravim životnim navikama.

Ana Čupić je zajedno sa suprugom još 2011. godine donijela odluku da napuste Beograd i presele se u Sopot, u podnožju Kosmaja. Željeli su svojoj djeci omogućiti odrastanje u prirodi, uz domaću hranu i svakodnevni kontakt sa zemljom.

Danas Ana vodi porodično organsko gazdinstvo pod nazivom „Dr orgAna“, na kojem uzgaja stare sorte povrća, priprema zimnicu bez konzervansa i promoviše zdravu ishranu i organsku proizvodnju.

Od medicine do organske proizvodnje: Ana vodi porodično gazdinstvo

Ana je rođena u Prokuplju, a medicinu je završila u Beogradu, gdje je upoznala i svog budućeg supruga. Profesionalnu karijeru započela je kao doktorica opće prakse, a svoje znanje dodatno je proširila specijalizacijom iz oblasti prehrane na Medicinskom fakultetu.

U sopotskom kraju poznata je kao posvećena doktorica, ali i kao žena koja se ozbiljno posvetila organskoj proizvodnji. Za nju briga o zdravlju ne podrazumijeva samo liječenje i terapiju nego i prevenciju, pravilnu ishranu te kvalitet namirnica koje svakodnevno konzumiramo.

Upravo zbog toga postala je nositeljica certificiranog organskog gazdinstva koje je dobilo naziv „Dr orgAna“. Dok je Aleksandar preuzeo logistiku i plasman proizvoda, Ana se posvetila uzgoju, organizaciji proizvodnje i svakodnevnim poslovima na imanju koje se prostire na nekoliko hektara.

Čuva stare sorte paradajza i priprema zimnicu bez konzervansa

Posebno mjesto na njihovom gazdinstvu zauzima očuvanje starih, domaćih sorti povrća. Ana sama sakuplja i čuva sjeme paradajza jabučara i volovskog srca, jer vjeruje da je kvalitetno domaće sjeme osnova ukusnih i nutritivno vrijednih plodova.

U plastenicima i na otvorenim parcelama vodi računa o plodoredu, biodiverzitetu i prirodnim načinima zaštite biljaka od štetočina. Umjesto hemijskih sredstava, prednost daje metodama koje su u skladu s principima organske proizvodnje.

Porodično gazdinstvo ne bavi se samo uzgojem svježeg povrća i voća. Višak namirnica Ana prerađuje u tradicionalnu zimnicu bez konzervansa, koristeći recepte koje je naslijedila od baka.

Osim svakodnevnog rada na imanju, posvećena je i prenošenju znanja drugim proizvođačima, kojima ukazuje na značaj poštovanja organskih standarda i udruživanja u zadruge.

Šestero djece odrasta daleko od gradske gužve

Odluka da napuste Beograd i presele se u Sopot prvenstveno je bila povezana sa željom da svojoj djeci pruže drugačije djetinjstvo. Umjesto betona, saobraćaja i povremenih odlazaka u prirodu, željeli su da njihovi mališani svakodnevno imaju prostor za igru, slobodu i boravak na otvorenom.

Danas porodica Čupić ima šestero djece. Odrastanje na porodičnom imanju za njih znači da priroda nije samo mjesto za vikend-izlete nego sastavni dio svakodnevnog života.

Djeca se od malih nogu upoznaju s poslovima na gazdinstvu, ali se rad ne predstavlja kao obaveza, već kao prirodan dio porodične svakodnevice i igre. Tako uče kako biljke rastu, koliko je truda potrebno za proizvodnju hrane i zašto je važno čuvati prirodu.

Djeca znaju odakle dolazi hrana koju jedu

Jedna od najvećih prednosti ovakvog načina života jeste to što mališani imaju priliku neposredno upoznati hranu koju jedu. Mogu sami ubrati krastavac ili paradajz i odmah ga probati, znajući kako je uzgojen i šta se nalazi na njihovom tanjiru.

Za roditelje je upravo to jedna od najvažnijih vrijednosti života na selu – da djeca odrastaju uz prave okuse voća i povrća, bez nepotrebnih dodataka i vještačkih sredstava u proizvodnji.

Ana i Aleksandar tako su porodični život organizovali oko prirode, zdravih navika i zajedničkog rada. Odluka da gradski život zamijene seoskim imanjem donijela im je mnogo svakodnevnih obaveza, ali i priliku da djeci pruže djetinjstvo kakvo su željeli – uz mnogo prostora, svjež zrak i neposredan kontakt s prirodom.

Povezano

Novo