Putin odškrinuo vrata Europljanima: Stigla poruka iz Moskve, europski čelnici hitno okupili tim
Čelnici zemalja članica Evropske unije okupili su se u Dublinu na neformalnom samitu posvećenom vještačkoj inteligenciji, no rasprava o njenom potencijalu i posljedicama po društvo i sigurnost ostala je u sjeni rata u Ukrajini i uključivanja Evrope u mirovne pregovore.
Američki pregovarači stigli su iz Moskve s porukom da su uspjeli uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina kako su se Evropljani promijenili te da su sada spremni razgovarati s Moskvom, nakon što su godinama držali sanitarni kordon prema Ruskoj Federaciji. Putin je time odškrinuo vrata evropskim predstavnicima, ali diplomatski izvori ocjenjuju da ih nije u potpunosti otvorio.
Evropski čelnici odmah su u Dublinu požurili formirati pregovarački tim koji će biti zadužen za razgovore s Amerikancima, Rusima i Ukrajincima u narednom krugu.
Proširenje pregovaračkog formata
Prvobitna ideja bila je formiranje tima u takozvanom formatu 3E, koji su trebale činiti tri članice Evropske unije, uz predsjednika Evropskog vijeća Antónija Costu i visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaju Kallas. Međutim, format je tokom dana proširen na 5E, pa će u njemu učestvovati predstavnici pet zemalja: Italije, Njemačke, Francuske, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva, uz Costu i Kallas, objašnjava Ivana Petrović, reporterka Dnevnika Nove TV.
Format je proširen jer se dobar dio diplomata protivio Kaji Kallas, koja je tokom mandata stvorila dubok jaz između Evropske komisije, Vijeća i vanjske službe Unije. Zasad ostaje nejasno hoće li evropski pregovarači prisustvovati svakom sastanku zajedno s predstavnicima Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ili će se razgovori voditi u odvojenim formatima.
Čvrsti ruski zahtjevi
Dok pozicije Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država još nisu poznate, ruski zvaničnik Jurij Ušakov izjavio je da je Moskva spremna s Evropljanima razgovarati o evropskoj sigurnosti. S druge strane, Rusija ne odustaje od svojih čvrstih pregovaračkih zahtjeva, uključujući kontrolu nad okupiranim područjima, te odbacuje mogućnost da Donbas postane demilitarizirana ili siva zona.
Kremlj je demantovao informacije koje su procurile u javnost o zahtjevu da Finska napusti NATO savez. Ipak, ruska strana nije demantovala tvrdnje o zahtjevu da NATO ne smije graditi vojne baze u baltičkim zemljama članicama. Vrijeme i mjesto održavanja narednog kruga pregovora zasad nisu poznati.
