Evo zbog čeka neki ljudi ne mogu da nauče strane jezike, dok drugima matematika nikako ne ide

Sigurno poznajete nekoga ko bez mnogo muke uči strane jezike, lako pamti nove riječi i brzo savladava gramatiku, ali se potpuno izgubi kada se pred njim nađe matematički zadatak. S druge strane, postoje ljudi kojima su brojevi i računanje sasvim prirodni, dok im učenje stranog jezika predstavlja veliki izazov.

Iako se takve razlike često pripisuju inteligenciji ili talentu, naučnici ističu da je objašnjenje mnogo složenije. Način na koji naš mozak obrađuje informacije, pamti zvukove i razumije brojeve može značajno utjecati na to koliko ćemo lako savladati određenu vještinu, piše Nova.rs.

Istraživanja iz oblasti neuronauke pokazuju da učenje jezika i matematičko razmišljanje ne aktiviraju u potpunosti iste moždane mreže. To djelimično može objasniti zašto neko briljira u jednoj oblasti, dok se u drugoj suočava s poteškoćama.

Zašto neki ljudi mnogo brže uče strane jezike?

Jedan od razloga krije se u načinu na koji mozak prepoznaje i obrađuje zvukove.

Istraživanje objavljeno 2021. godine u naučnom časopisu Neurobiology of Language pokazalo je da se ljudi s izraženom sposobnošću učenja stranih jezika mogu razlikovati od drugih po određenim karakteristikama građe i aktivnosti mozga.

Posebno su važni dijelovi mozga koji učestvuju u prepoznavanju govornih zvukova, njihovom razlikovanju i povezivanju s pokretima potrebnim za izgovor.

To znači da neki ljudi lakše prepoznaju razlike između sličnih glasova u stranom jeziku ili preciznije oponašaju izgovor. Drugima je za postizanje istog rezultata potrebno znatno više slušanja i vježbe.

Ipak, poznavanje jezika nije jedinstvena sposobnost. Neko može odlično pamtiti riječi, ali imati poteškoće s izgovorom. Druga osoba može gotovo savršeno oponašati strani akcenat, a istovremeno imati problema s gramatikom.

Šta se dešava u mozgu ljudi kojima matematika teško ide?

Kod matematike je situacija nešto drugačija. Za razumijevanje brojeva i količina posebno je važna mreža moždanih područja koja uključuje takozvani intraparijetalni sulkus, smješten u tjemenom režnju mozga.

Ova područja pomažu nam da razumijemo odnose između brojeva, upoređujemo količine i obavljamo različite računske operacije.

Naučnici su utvrdili da osobe s diskalkulijom, specifičnom teškoćom u učenju matematike, mogu imati drugačije obrasce aktivnosti i povezanosti moždanih mreža odgovornih za obradu brojeva.

To, međutim, ne znači da svako ko ima poteškoće s matematikom ima diskalkuliju. Na uspjeh utiču i prethodno znanje, način podučavanja, vježbanje, pažnja i brojni drugi faktori.

Matematika i jezici ne aktiviraju iste dijelove mozga
Zanimljive rezultate donijelo je i istraživanje francuskih neuronaučnika Marie Amalric i Stanislasa Dehaenea, objavljeno 2016. godine u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Naučnici su pomoću funkcionalne magnetne rezonance pratili aktivnost mozga profesionalnih matematičara dok su razmišljali o složenim matematičkim tvrdnjama.

Otkrili su da se tokom takvog razmišljanja aktiviraju moždane mreže koje se u velikoj mjeri razlikuju od onih koje koristimo za razumijevanje svakodnevnog jezika.

Drugim riječima, činjenica da neko odlično razumije jezik ne znači automatski da će podjednako dobro razumjeti matematičke koncepte.

Još zanimljivije je to što mozak ne obrađuje sve matematičke operacije na isti način.

U jednom istraživanju koje je obuhvatilo 34 djece naučnici su utvrdili da je rješavanje zadataka množenja kod starijih učenika bilo više povezano s aktivnošću moždanih područja uključenih u obradu jezika, dok je oduzimanje bilo više povezano s područjima koja učestvuju u obradi brojčanih količina.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste to što tablicu množenja često učimo napamet, slično kao stihove pjesme, dok oduzimanje češće zahtijeva neposredno razumijevanje odnosa između brojeva.

Znači li to da neki ljudi nikada neće naučiti strani jezik ili matematiku?

Ne. Iako se ljudi razlikuju po sposobnostima i brzini usvajanja znanja, naš mozak nije nepromjenjiv.

Zahvaljujući neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da se mijenja pod utjecajem iskustva i učenja, određene vještine mogu se razvijati tokom cijelog života.

To znači da osoba kojoj teško ide učenje stranih jezika može napredovati uz odgovarajuće metode i dovoljno vježbe. Isto vrijedi i za matematiku, mada je osobama sa specifičnim teškoćama u učenju ponekad potrebna dodatna stručna podrška.

Nekome će više odgovarati slušanje i ponavljanje novih riječi, dok će drugi bolje učiti kroz pisanje, razgovor i praktične primjere. Slično tome, razumijevanje matematičkih zadataka može biti lakše uz vizuelne prikaze i postepeno savladavanje gradiva.

Zato naučnici naglašavaju da poteškoće u jednoj oblasti ne treba automatski poistovjećivati s manjom inteligencijom. Ljudi imaju različite načine usvajanja znanja, a odgovarajuća metoda učenja može napraviti veliku razliku.