Preminuo akademik Asim Kurjak
Akademik Asim Kurjak, poznati ginekolog i međunarodno priznati stručnjak za perinatalnu medicinu, preminuo je u 85. godini života, potvrđeno je za zagrebački Jutarnji list.
Rođen je 13. septembra 1942. godine u Kotor Varošu, u Bosni i Hercegovini. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu 1966. godine, gdje je kasnije specijalizirao ginekologiju i porodiljstvo. Stručno usavršavanje nastavio je u Londonu i Glasgowu.
Kurjak je bio među pionirima primjene ultrazvučne dijagnostike u ginekologiji i porodiljstvu u Hrvatskoj, a međunarodnu reputaciju izgradio je prvenstveno radom u oblasti prenatalne dijagnostike.
Tokom profesionalne karijere radio je u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode, a potom i u bolnici Sveti Duh, gdje je dugi niz godina rukovodio Klinikom za ginekologiju i porodiljstvo.
Bio je redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, predsjednik Akademije medicinskih nauka Hrvatske te čelnik više međunarodnih stručnih organizacija koje djeluju u oblasti perinatalne medicine.
Objavio više od hiljadu naučnih i stručnih radova
Kurjakov naučni opus obuhvatao je više od 120 knjiga koje je napisao ili uredio, kao i više od hiljadu naučnih i stručnih tekstova. Tokom karijere održao je i stotine predavanja na međunarodnim konferencijama i stručnim skupovima.
Za svoj doprinos medicini i nauci dobio je niz priznanja. Među njima su nagrada Ruđer Bošković iz 1985. godine i odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, koje mu je dodijeljeno 2001. godine.
Njegov rad prepoznali su i univerziteti širom svijeta, dodijelivši mu počasne doktorate u Barceloni, Budimpešti, Atini, Buenos Airesu i drugim gradovima.
Naučne uspjehe pratile i kontroverze
Uprkos međunarodnom ugledu i dugogodišnjem akademskom radu, Kurjakova karijera bila je obilježena i nizom kontroverzi, uključujući optužbe za plagiranje i sudske postupke povezane s medicinskim slučajevima.
Jedan od najpoznatijih slučajeva izbio je 2006. godine, kada ga je ugledni medicinski časopis British Medical Journal optužio za plagiranje naučnih radova. Etičko povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta zaključilo je da je plagirao dva rada, a sličan stav je 2007. godine zauzeo i hrvatski Odbor za etiku u nauci i visokom obrazovanju.
Kurjak je odbacivao optužbe, navodeći da su sporni dijelovi posljedica grešaka u citiranju.
Slučaj smrti porodilje i djeteta
Njegovo ime povezivalo se i sa smrću porodilje Dragice Ivankić i njenog djeteta u zagrebačkoj bolnici Sveti Duh 2002. godine.
U decembru 2007. Kurjak je nepravosnažno osuđen na osam mjeseci zatvora zbog zataškavanja ljekarske greške. Međutim, mjesec dana kasnije nastupila je apsolutna zastara, zbog čega presuda nije postala pravosnažna.
Još jedan sudski postupak odnosio se na optužbe za nezakonito presađivanje jajnih ćelija pacijenticama. U tom slučaju, osim Kurjaka, bili su obuhvaćeni njegova supruga Biserka Funduk Kurjak i još dvoje ljekara.
Sud ih je u januaru 2009. godine nepravosnažno oslobodio optužbi, uz obrazloženje da nije bilo dovoljno dokaza za utvrđivanje njihove krivice.
Kurjakov profesionalni put tako je ostao obilježen s dvije strane: značajnim doprinosom razvoju medicinske ultrazvučne dijagnostike i međunarodnoj naučnoj saradnji, ali i kontroverzama koje su godinama izazivale pažnju stručne i šire javnosti.
