Zekerijah Smajić iznio šokantne tvrdnje: Hrvatska BiH duguje 10 milijardi, EU postala projekt rata
Doajen bh. novinarstva i stručnjak za evropske integracije Zekerijah Smajić gostovao je u „Centralnom dnevniku“ kod Senada Hadžifejzovića, gdje je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama, preprekama na evropskom putu, globalnim geopolitičkim promjenama i stanju u savremenom novinarstvu.
Hrvatska duguje BiH milijarde
Govoreći o odnosima sa susjednom Hrvatskom, Smajić je ustvrdio da vrijednost bosanskohercegovačke državne i privatne imovine koju ta zemlja zadržava iznosi gotovo 10 milijardi.
Prema njegovim riječima, Hrvatska na Balkanu posjeduje najveću vrijednost imovine koju potražuje BiH, a problem je što domaće vlasti nisu uspostavile jedinstven pristup niti zaključile neophodne međudržavne sporazume koji bi omogućili efikasnije rješavanje ovog pitanja.
BiH i evropski put
Smajić je kritikovao ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, kao i ulogu međunarodne zajednice, posebno visokog predstavnika.
– Bosna i Hercegovina sa OHR-om kao nadvlasti u svojoj strukturi nema formalno-pravnu mogućnost članstva u Evropskoj uniji – kazao je Smajić.
Ocijenio je da su najave domaćih političara o ubrzanju evropskih integracija nerealne, upozoravajući da bi BiH, uz postojeće ustavno uređenje i političku ideologiju, mogla ostati daleko od članstva u EU i u narednih 100 godina.
Prema njegovom mišljenju, Evropska unija izbjegava primanje novih članica koje se suočavaju s dubokim unutrašnjim problemima, dok BiH funkcioniše kao nefunkcionalan protektorat.
Smajić se osvrnuo i na promjene u politici Evropske unije, ocijenivši da se ona od projekta izgrađenog na ideji mira sve više usmjerava na vojnu potrošnju i naoružavanje, umjesto na nauku, tehnologiju i razvoj.
Svijet u novom poretku
Govoreći o angažmanu stranih lobista na Balkanu, uključujući one koje angažuje Milorad Dodik, Smajić je ukazao na, kako je ocijenio, duboku korupciju, dekadenciju i nedostatak kompetentnosti unutar zapadnih institucija.
Smatra da svijet prolazi kroz prelazak iz unipolarnog u multipolarni poredak, dok su institucije međunarodnog prava ozbiljno oslabljene.
Kao primjer zemlje koja je uspjela prevazići duboke društvene podjele naveo je Ruandu, koja se nakon genocida, pod vodstvom Paula Kagamea, razvijala nastojeći smanjiti utjecaj bivših kolonijalnih sila. Smajić je ovu afričku državu opisao kao svojevrsni „Singapur Afrike“.
Prijedlog mira uz pomoć AI-ja
Smajić je govorio i o svom radu na prijedlogu mirovnog sporazuma za rat u Ukrajini, koji je izradio uz pomoć umjetne inteligencije.
Kako je objasnio, na ovom dokumentu radio je osam dana i noći, nastojeći pronaći moguće rješenje za okončanje rata koji odnosi ljudske živote.
– Ljudi ginu svaki dan, rat u državi Ukrajini je ušao u petu godinu. Odlučio sam da od supertehnologije dobijem najbolji mogući mirovni sporazum kada to čovjek već ne može napraviti – ispričao je Smajić.
Smatra da bi dokument koji je pripremio uz pomoć algoritama, oslobođenih ljudskih emocija, mogao ponuditi kompromisno rješenje za uspostavljanje mira na istoku Evrope.
Novinarstvo bez kritičke distance
Na kraju razgovora Smajić je oštro kritikovao stanje u savremenom novinarstvu, upozoravajući na gubitak profesionalne distance i sve izraženiji utjecaj korporativnih i političkih interesa na medije.
Posebno je problematizirao bliske odnose novinara s predstavnicima vlasti i političarima, ocjenjujući da takva praksa ugrožava nezavisnost profesije.
– Kada novinari počnu mimo protokola da ispijaju kafe s predstavnicima vlasti i politike, novinarstvo gubi svaki smisao i postaje čisto sluganstvo – poručio je Smajić.
Istakao je da je za očuvanje profesionalnog integriteta neophodno kontinuirano obrazovanje novinara, njihova specijalizacija i očuvanje kritičkog odnosa prema centrima političke i ekonomske moći.
