Uprkos dogovoru Trumpa i Putina: EU ne odustaje od sankcija Rusiji

Evropska unija nastavit će provoditi sankcije protiv Rusije uprkos dogovoru o dizelu koji su tokom vikenda postigli američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, potvrdili su ministri vanjskih poslova država članica.

Prema dogovoru koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Rusija će odmah plasirati 300.000 tona dizela na američko i svjetsko tržište. U novembru bi trebalo uslijediti još 500.000 tona, a potom dodatnih milion tona. Washington je, kako bi omogućio isporuke, uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel, koje važi do aprila 2027. godine. Ovaj potez izazvao je zabrinutost Ukrajine i njenih saveznika, piše Euronews.

„SAD je naš najveći saveznik, ali naša poruka je jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je pojačati pritisak na Rusiju“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas na sastanku ministara u Luksemburgu. Pozvala je Washington da primijeni zakon koji je predložio pokojni američki senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine Rusiji.

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je poručila da EU neće odustati od svoje strategije. Unija je danas usvojila dosad najveće proširenje liste sankcionisanih, koja sada obuhvata više od 1.600 pojedinaca i subjekata za koje se smatra da pomažu ruske ratne napore. Više od polovine povezano je s proizvodnjom balističkih projektila.

„Moramo udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju“, rekla je McEntee, ističući i važnost održavanja komunikacije sa SAD-om.

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard izrazila je žaljenje zbog dogovora i pozvala članice EU da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za povećanje vojne i finansijske pomoći Ukrajini. Naglasila je da evropske zemlje moraju nastaviti vršiti pritisak na Moskvu bez obzira na poteze Washingtona.

Estonski ministar Margus Tsahkna ocijenio je da bi učinak dogovora mogao biti ograničen te ga povezao s unutrašnjopolitičkom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora narednog mjeseca. Trump se istovremeno suočava s kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra jednim od glavnih uzroka naglog rasta cijena goriva.

Tsahkna je upozorio i da energetsko primirje, koje je Trump najavio, ne funkcioniše, ukazujući na kontinuirane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, primirje bi se u prvoj fazi odnosilo samo na rafinerije nafte, što bi išlo u korist Rusije. Ukrajina ima samo jednu takvu rafineriju, dok Rusija raspolaže s 32 velika postrojenja. Kijev redovno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio finansiranje rata i poboljšao svoju pregovaračku poziciju.

„Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusije“, upozorila je Kallas.