Naučnici još prije 66 godina izračunali datum „smaka svijeta“: Ostalo je svega nekoliko sedmica

Zvuči kao datum iz filma katastrofe: petak, 13. novembar 2026. godine. Ipak, ovaj datum nisu odabrali astrolozi, proroci ni teoretičari zavjere. Pojavio se prije 66 godina u ozbiljnom naučnom časopisu „Science“, kao rezultat matematičkog proračuna o rastu svjetske populacije.

Trojica istraživača – Heinz von Foerster, Patricia M. Mora i Lawrence W. Amiot – objavila su 1960. godine rad pod dramatičnim naslovom „Doomsday: Friday, 13 November, A.D. 2026“, odnosno „Sudnji dan: petak, 13. novembar 2026“.

Njihov model pokazao je da bi, ako bi svjetska populacija nastavila rasti istom stopom kao tokom prethodnih stoljeća i bez ikakve promjene trenda, matematička kriva došla do ekstremne tačke upravo 2026. godine.

To, međutim, nije značilo da će tog dana Zemlja nestati ili da će čovječanstvo izumrijeti. Riječ je o matematičkoj ekstrapolaciji koja pokazuje šta bi se dogodilo kada bi se jedan trend beskonačno produžio.

Kako su došli do 13. novembra?

Istraživači su analizirali historijske podatke o rastu ljudske populacije i zaključili da se tadašnji trend može opisati hiperboličnom krivom.

Kada se takva kriva produži dovoljno daleko u budućnost, ona dolazi do tačke u kojoj matematički predviđa beskonačan broj stanovnika. Njihov proračun tu tačku smjestio je u 2026,87. godinu, što odgovara 13. novembru.

Sam naziv „Doomsday“ bio je provokativan način da se ukaže na apsurdnost rezultata do kojeg bi model doveo ako bi se postojeći trend nastavio bez promjena.

Autori su tako pokušali pokazati da rast stanovništva ne može beskonačno pratiti istu matematičku krivu.

Danas je slika potpuno drugačija

Šezdeset šest godina kasnije jasno je da se pretpostavka o neograničenom ubrzavanju rasta stanovništva nije ostvarila.

Svjetska populacija i dalje raste, ali stopa rasta opada, a u brojnim zemljama bilježi se vrlo niska stopa nataliteta i ubrzano starenje stanovništva.

Prema najnovijim projekcijama Ujedinjenih naroda, svjetska populacija je 2024. godine iznosila oko 8,2 milijarde ljudi. Očekuje se da će nastaviti rasti još nekoliko decenija i dosegnuti oko 10,3 milijarde sredinom 2080-ih, nakon čega bi trebala početi postepeno opadati. Do kraja stoljeća UN predviđa oko 10,2 milijarde stanovnika.

To znači da se stvarni demografski trend značajno udaljio od onoga što bi predviđao model iz 1960. godine.

Šta će se dogoditi 13. novembra?

Najvjerovatnije ništa neobično.

Petak, 13. novembar 2026. bit će zanimljiv prvenstveno zato što ćemo tada stići do datuma koji je prije više od šest decenija proizašao iz jednog ekstremnog matematičkog modela.

Vrijednost tog rada danas nije u tome što je „predvidio smak svijeta“, već u tome što pokazuje koliko se predviđanja mogu promijeniti kada se promijene ljudsko ponašanje i društveni trendovi.

Jednačina je mogla nastaviti istu krivu prema beskonačnosti. Stvarni svijet nije.

A šta je s „milijardu godina“?

Uz priču o 2026. godini često se spominje i drugo naučno istraživanje, ali ono govori o potpuno drugačijoj temi.

Istraživači Kazumi Ozaki i Christopher Reinhard objavili su 2021. godine u časopisu „Nature Geoscience“ model o budućnosti Zemljine atmosfere. Prema njihovim proračunima, atmosfera s količinom kisika većom od jedan posto današnjeg nivoa mogla bi potrajati prosječno još oko 1,08 milijardi godina, uz određenu marginu neizvjesnosti.

Kako Sunce postepeno postaje sjajnije, dugoročno će se mijenjati Zemljin klimatski i ugljični ciklus, što bi na kraju moglo dovesti do velikog pada količine kisika u atmosferi. Međutim, ni ova studija ne predstavlja prognozu datuma nestanka čovječanstva.

Tako 13. novembar 2026. nije datum smaka svijeta, baš kao što ni 1,08 milijardi godina nije „rok trajanja“ ljudske vrste.

Ipak, ostaje zanimljiva činjenica: 1960. godine troje naučnika izračunalo je da bi, pod pretpostavkom nepromijenjenog rasta stanovništva, njihova matematička kriva došla do ekstremne tačke upravo 13. novembra 2026.

Danas, kada se taj datum približava, stvarnost pokazuje koliko se demografija može promijeniti za samo nekoliko generacija.