Zemlje Zapadnog Balkana žele američki plin, Brisel upozorava: To bi moglo ugroziti put ka EU

Napori američkih energetskih kompanija da prošire svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji zbog mogućnosti da zemlje regije postanu dugoročno ovisne o američkim fosilnim gorivima, dok istovremeno nastoje ispuniti ciljeve u oblasti čiste energije i približiti se članstvu u EU, piše „Politico“.

Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo iskazali su interes za nabavku većih količina ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a, ali i za izgradnju infrastrukture koja bi omogućila njegov transport do njihovih tržišta.

Zvaničnici ovih zemalja navode da im je plin potreban kao tranzicijski energent u procesu smanjenja zavisnosti od ruskih energenata, napuštanja uglja i prelaska na obnovljive izvore. Sve to predstavlja važan dio njihovog puta ka članstvu u EU.

Međutim, zvaničnici Evropske unije postavljaju pitanje koliko su takvi projekti opravdani, s obzirom na to da zemlje regiona trenutno imaju veoma malu, a neke gotovo nikakvu domaću potražnju za plinom.

Prema pisanju „Politica“, veliko povećanje dostupnosti plina moglo bi dugoročno vezati ova tržišta za njegovu potrošnju i dodatno povećati njihovu zavisnost od uvoza.

Rizik za zelenu tranziciju

EU ima cilj da do 2050. godine dostigne neto nultu emisiju stakleničkih plinova i značajno poveća udio obnovljive energije. Te ciljeve morale bi slijediti i buduće članice Unije.

Zbog toga zvaničnici u Briselu strahuju da bi povećanje uvoza plina moglo otežati ostvarivanje klimatskih ciljeva.

Američka plinska industrija, s druge strane, koristi ubrzano udaljavanje Evrope od ruskog plina i poremećaje na globalnim energetskim tržištima izazvane ratom s Iranom kako bi u regionu sklopila nove sporazume o snabdijevanju. To se uklapa u energetsku politiku administracije Donalda Trampa (Trump), koja naglašava koncept „energetske dominacije“.

- Zemlje su, u okviru svojih širih nastojanja da se pridruže EU, preuzele obavezu da dekarboniziraju svoje ekonomije, utvrde put i da ga se pridržavaju, odnosno da u osnovi postepeno ukinu fosilna goriva - rekao je Andraš Hujber (András Hujber), koji vodi energetsku diplomatiju Evropske komisije na Zapadnom Balkanu, na forumu u Beču.

Prema njegovim riječima, dovođenje dodatnih količina plina u region moglo bi biti u suprotnosti s ciljevima dekarbonizacije, dok bi novi sporazumi mogli nadilaziti potrebu za zamjenom ruskih isporuka i dovesti do dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima.

Kao primjer Hujber je naveo preliminarni dogovor Washingtona i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda kojim bi se plin dopremao s Krka, hrvatskog otoka u Jadranskom moru.

Ovaj projekat već mjesecima izaziva polemike. Parlament Federacije BiH ranije ove godine usvojio je zakon kojim je AAFS, kompaniju koju vode ljudi bliski američkom predsjedniku Donaldu Trampu, odredio kao glavnog operatera plinovoda. Pored pitanja dekarbonizacije, ovaj potez izazvao je i optužbe za korupciju.

Zvaničnici EU upozorili su i da bi ovakav razvoj događaja mogao ugroziti evropski put Bosne i Hercegovine, objavio je ranije „Guardian“.

- Naš ambasador je poslao pisma i ukazao na pitanja koja potencijalno vidimo u vezi s ovim projektom. Komisija planira nastaviti rad na tome na odgovarajući način - rekao je Hujber, ne precizirajući koje bi konkretne mjere mogle biti poduzete.

Zabrinutost zbog transparentnosti

Interna korespondencija Evropske komisije, u koju je „Politico“ imao uvid, također ukazuje na zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u ugovorima s AAFS-om, kao i zbog mogućih posljedica širenja plinske infrastrukture.

Potez Sarajeva izazvao je reakcije i unutar Energetske zajednice, inicijative predvođene EU koja pomaže državama kandidatkinjama i drugim zemljama regiona da svoja pravila usklade s evropskim zakonodavstvom.

Među njima su, osim Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova, Srbija, Gruzija, Moldavija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Direktor Energetske zajednice Artur Lorkovski (Artur Lorkowski) rekao je na marginama događaja u Beču da je za BiH ključno osigurati jednake uslove za sve učesnike na tržištu.

- Ovo je naša poruka za BiH. Prema definiciji, zakonodavstvo EU koje promoviramo ne određuje ko treba biti dobavljač, ali ključni element je da se osiguraju jednaki uslovi za sve u smislu regulatornog okvira - rekao je Lorkovski.

Naglasio je da moraju biti osigurani konkurencija, pravičnost i transparentnost.

- Drugim riječima, ne želimo da Bosna bude izuzetak ili da ima privilegiran pristup tržištu. To treba izbjeći jer to ne bi bilo u skladu sa zakonodavstvom EU - kazao je.

Plin kao tranzicijsko gorivo

Uprkos zabrinutosti zvaničnika EU, predstavnici zemalja Zapadnog Balkana koji su učestvovali na skupu tvrdili su da su potencijalni sporazumi sa SAD-om potrebni za provođenje zelene tranzicije.

Njihov argument je da bi plin mogao osigurati stabilnu proizvodnju električne energije u periodima kada obnovljivi izvori, poput sunca i vjetra, ne mogu zadovoljiti potrebe sistema, posebno dok traje postepeno napuštanje uglja.

U Albaniji, gdje hidroenergija ima dominantnu ulogu u energetskom miksu, sve veći problem predstavljaju suše povezane s klimatskim promjenama, koje smanjuju protok rijeka, rekao je albanski zvaničnik za „Politico“.

To, kako navodi, otvara prostor za veću upotrebu prirodnog plina kao rezervnog izvora za elektroenergetsku mrežu. Trenutno plin učestvuje sa svega 1,8 posto u energetskom miksu Albanije.

Albanski zvaničnik ocijenio je da je razvoj plinske infrastrukture važan za diverzifikaciju izvora i sigurnost snabdijevanja, kao i za planove izgradnje regionalnog plinskog čvorišta u Vlori.

Istovremeno, udaljavanje od ruskog plina i evropski planovi za postepeno napuštanje fosilnih goriva otvorili su novo pitanje za zemlje kandidatkinje.

Bosna i Hercegovina trenutno ima samo jedan plinovod kojim se snabdijeva plinom iz Rusije, zbog čega nema alternativni pravac u slučaju krizne situacije.

- Južna interkonekcija nije usmjerena na to da Bosnu i Hercegovinu veže za plin. Riječ je o okončanju naše ovisnosti o jednom pravcu i jednom izvoru snabdijevanja te jačanju energetske sigurnosti zemlje. Prirodni plin je tranzicijsko gorivo, a ne konačno odredište naše energetske politike - rekla je glasnogovornica Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije BiH za „Politico“.

Briselski list navodi da zemlje Zapadnog Balkana koje žele članstvo u EU nastoje pronaći alternativne izvore energije koje Unija trenutno ne može ili ne želi sama osigurati.

Istovremeno, EU proizvodi vrlo male količine plina, ne želi finansirati novu plinsku infrastrukturu u regionu, a i sama sve više zavisi od američkog LNG-a.

- Zato želimo da u Bosni imamo ista pravila kakva se primjenjuju u EU, kako bi postojao neometan protok plina iz EU. To će biti američki plin jer se u Evropskoj uniji ne proizvodi plin. To je razlog zbog kojeg to nazivaju doktrinom strateške dominacije. Ne možete nekoga kriviti zato što koristi priliku da proda ono što ima. Ne vidim da je EU u mogućnosti osigurati plin - rekao je Lorkovski.