EU i NATO najavili žestok odgovor Rusiji. "Ovo je nova eskalacija"

Čelnici Europske unije i NATO-a najavili su snažniji odgovor na, kako su ocijenili, sve bezobzirnije ruske napade na Europu.

Njihova reakcija uslijedila je dan nakon što je Njemačka službeno optužila Rusiju za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu prošlog mjeseca, a dužnosnici su poručili da se radi o "novom normalnom" na koje treba odgovoriti.

Napad u Leipzigu i njemačka istraga

"Leipzig predstavlja novu eskalaciju na tlu Europske unije koja se izravno pripisuje Rusiji", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. "Moramo pojačati angažman, a to znači da moramo biti spremni brže i bolje odgovoriti na rusku nepromišljenost", dodala je. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da cijeli savez, uključujući SAD, iskazuje "potpunu solidarnost s Njemačkom".

Rusija je odbacila njemačke optužbe. Moskva tvrdi da dron s eksplozivom 4. kolovoza nije namjerno ciljao ukrajinski teretni zrakoplov. U tom incidentu robot je deaktivirao dron u zračnoj luci Leipzig/Halle. Sumnja se da se drugi dron sudario s još jednim teretnim zrakoplovom, a treći je navodno pronađen deset dana kasnije. Zračna luka Leipzig/Halle važno je čvorište NATO-a koje redovito koriste ukrajinski transportni zrakoplovi Antonov.

Njemačka vlada tek je u utorak objavila da su policijska istraga i obavještajni podaci potvrdili odgovornost Rusije. Ministrica unutarnjih poslova pojasnila je da su konfiguracija drona, njegove komponente, eksploziv i detonator već poznati iz drugih ruskih hibridnih operacija. U istrazi napada navodno su identificirana i dvojica osumnjičenika. Radi se o Bjelorusu s ruskom putovnicom koji je ušao s turističkom vizom te osobi s latvijskom i ruskom putovnicom koja je stigla u Berlin zrakoplovom i otputovala dva dana prije napada.

Zatvaranje konzulata i prijetnje iz Moskve

Berlin je kao odgovor najavio zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu i kulturne ustanove Ruski dom u Berlinu, za koju se sumnja da služi kao propagandni kanal Kremlja. Rusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je "recipročne mjere" i ustvrdilo da Berlin nije ponudio dokaze za svoje optužbe. Njemački otpravnik poslova Bernd Finke pozvan je u Moskvu, gdje su mu ruski dužnosnici priopćili da odbacuju "potpuno neutemeljene optužbe".

Vladimir Putin ocijenio je njemačke mjere ozbiljnom pogreškom koja je "u suprotnosti s interesima njemačkog naroda". Na pitanje je li Moskva spremna prekinuti odnose s Berlinom, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško odgovorio je "možda", ali je dodao da zasad daju priliku diplomaciji.

Kritičari u Njemačkoj smatraju da je odgovor Berlina relativno blag, no njemačka vlada ističe da cilja na koordiniranu reakciju sa saveznicima.

Širenje sankcija i korištenje ruske imovine

Taj koordinirani odgovor uključuje proširenje sankcija EU-a i ograničenja ulaska za ruske državljane. Von der Leyen je jasno poručila da je napad u Leipzigu uključivao "vojni materijal, a izveli su ga ruski operativci na tlu Europske unije". "To nećemo tolerirati", rekla je.

Dok se ona sastajala s Rutteom u Bruxellesu, ministri vanjskih poslova EU-a okupili su se u Irskoj. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da bi se na europskoj razini mogle poduzeti mjere protiv ruske "flote u sjeni", odnosno brodova koji prevoze naftu i drugi teret kako bi izbjegli sankcije. Barrot i njegovi kolege iz Belgije i Nizozemske potvrdili su da su pozvali ruske veleposlanike na razgovor u znak prosvjeda.

Litavski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys rekao je kako je očito da Rusija ne osjeća političke posljedice za svoje hibridne operacije. Šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas najavila je rad na strožoj provedbi postojećih sankcija. Navela je i da postoji široka potpora zabrani izdavanja viza bivšim ruskim borcima i strožim ograničenjima za ruske turiste.

Nekoliko zemalja, uključujući Švedsku, Nizozemsku, Poljsku i Španjolsku, traži da se više od 193 milijarde eura zamrznute ruske imovine iskoristi za pomoć Ukrajini. Ta ideja prvi put je iznesena krajem 2025., ali ju je odbila Belgija, gdje se novac nalazi, zbog bojazni od pravne i financijske odgovornosti.

Sabotaže i hibridne operacije diljem Europe

Von der Leyen je istaknula da je napad u Leipzigu dio šireg obrasca sve opasnijih incidenata, koji uključuju dronove i ometanje kritične infrastrukture. Mark Rutte je dodao da su Europljani izloženi većem riziku od dronova i projektila koji prelaze u zemlje na istočnom krilu Saveza, kao i od "zlonamjernih aktivnosti izravno na našem teritoriju". Kao primjere naveo je požare u tvornicama obrambene opreme za Ukrajinu i hibridni napad u Leipzigu.

Samo u posljednja 24 sata u Njemačkoj je zabilježeno nekoliko sumnjivih incidenata. Dogodila su se dva napada na trafostanice, jedna na istoku zemlje i jedna na zapadu blizu Kölna. Vlasti još ne znaju tko stoji iza njih.

Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul izjavio je da je napad na dalekovode u Bergheimu bio namjeran i da je počinitelj time napao cijelu državu. "Istražujemo dvije mogućnosti: sabotažu pod vodstvom strane države i lijevi ekstremizam", rekao je.

Zbog kvara na dalekovodima isključeno je pet blokova u dvije termoelektrane na ugljen, a policija je na jednom polju pronašla šest naprava za lansiranje. U Brandenburgu su u utorak oštećeni visokonaponski vodovi blizu elektrane Jänschwalde, a kasnije su u trafostanici pronađene eksplozivne naprave.

Istovremeno je u susjednoj Poljskoj premijer Donald Tusk izjavio da je požar u tvornici dronova u Skarżysko-Kamienni bio namjeran čin sabotaže. Podmetanje požara istražuje se i kao mogući uzrok vatre u tvornici u Lublinu.

Von der Leyen je rekla da su sankcije već poslužile za odvraćanje Rusije, a ministri vanjskih poslova sada raspravljaju o novim načinima kako dodatno "isprazniti rusku ratnu blagajnu". EU je već odobrio zajam Ukrajini od 90 milijardi eura, a von der Leyen je navela da je Kijev zatražio dodatne milijarde za nabavu protuzračnih raketa PAC-3. Spomenula je i da se već radi na zajedničkom europsko-ukrajinskom projektu protubalističke obrane Freyja.

Obećala je da Europa i NATO neće samo održavati pritisak na Moskvu. "Pojačat ćemo ga i nećemo stati dok Rusija ne prestane bombardirati i ubijati nevinu djecu i ljude u Ukrajini", zaključila je, prenosi Index.hr.