Hrvatska historičarka: Mladićevi ciljevi su ostvareni, zato ga i veličaju

Historičarka Ana Holjevac Tuković, voditeljica Odjela arhivske građe Domovinskog rata u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru, govorila je o ulozi Ratka Mladića tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ocijenivši da se njegova uloga ne može posmatrati odvojeno od velikosrpske politike i uloge Jugoslavenske narodne armije.

Pogrešan pristup
Govoreći o tome koliko je ispravno najveće ratne zločine na ovim prostorima svesti na ime Ratka Mladića, Holjevac Tuković je kazala da je takav pristup pogrešan.

Prema njenim riječima, Mladića treba posmatrati u kontekstu velikosrpske politike, u kojoj je Jugoslavenska narodna armija predstavljala sredstvo za njeno provođenje. Kao suštinu tog političkog projekta navela je ideju da svi Srbi žive u jednoj državi. 

Ocijenila je da Mladić nije bio ideolog tog projekta, nego njegov izvršilac. 

- Bio je izvršilac. Jugoslavenska narodna armija bila je sredstvo, a on je bio general i najprije pukovnik u Jugoslavenskoj narodnoj armiji - rekla je Holjevac Tuković, dodajući da transkripti i dokumenti mnogo govore i o njegovom ličnom profilu.

Kao jedan od primjera navela je transkript razgovora iz oktobra 1991. godine između Mladića i Nikole Uzelca, tadašnjeg komandanta Banjalučkog korpusa JNA, u kojem su govorili o napadima na Biograd na Moru. 

Holjevac Tuković smatra da se iz tog razgovora vidi Mladićeva bezosjećajnost prema civilnim ciljevima, ali i njegovo shvatanje tog prostora kao „srpske zemlje“ i „srpske teritorije“.

Posebno je ukazala na sjednicu Skupštine srpskog naroda u BiH održanu 12. maja 1992. godine, na kojoj je usvojeno šest strateških ciljeva Srba u BiH. Među njima su bili razdvajanje Srba od druga dva naroda, povezivanje teritorija pod srpskom kontrolom, izlaz na more, određivanje granica na Uni i Neretvi te podjela Sarajeva na srpski i muslimanski dio.

Holjevac Tuković podsjetila je da je upravo na toj sjednici Mladić upozorio da se takvi ciljevi ne mogu ostvariti bez genocida.

- Bio je svjestan toga, ali ga je i dalje provodio - kazala je.

Uloga u Hrvatskoj
Govoreći o Mladićevoj ulozi u Hrvatskoj, navela je da je hrvatska strana prikupila i dokumentovala podatke o zločinima, razaranju Kijeva i Škabrnje te napadima na Šibenik, Sinj i Zadar. Prema njenim riječima, Mladić nije uspio ostvariti strateške ciljeve JNA u Hrvatskoj, ali je iza sebe ostavio masovna zlodjela.

Podsjetila je i da je Županijski sud u Šibeniku Mladića u odsustvu osudio na 20 godina zatvora. Istakla je da se historija rata u Hrvatskoj ne može pisati samo na osnovu presuda Haškog tribunala, jer zločini počinjeni u Hrvatskoj nisu bili obuhvaćeni haškom optužnicom protiv Mladića.

Holjevac Tuković osvrnula se i na činjenicu da je Mladić, uprkos pravosnažnoj osudi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, za dio javnosti u Srbiji i dalje heroj.

Kao objašnjenje navela je transkript razgovora Slobodana Miloševića i Ratka Mladića iz maja 1996. godine, u kojem Milošević govori da je Republika Srpska uspostavljena, da su njene granice potvrđene u Daytonu i Parizu te da su politički ciljevi u velikoj mjeri ostvareni.

- Ti su ciljevi ostvareni i zato ga u Srbiji veličaju - kazala je Holjevac Tuković.

Na pitanje po čemu će historija pamtiti Ratka Mladića, odgovorila je da će ostati zapamćen kao izvršilac velikosrpske politike koja je, prema njenim riječima, bila krvava i razorna te odgovorna za rat u Hrvatskoj, a kasnije i u Bosni i Hercegovini.