Nijedno mjesto na Zemlji nije bezbjedno ako nastane potpuni haos - samo ova zemlja je sigurna

Ponekad djeluje kao da nema kraja katastrofalnim prijetnjama s kojima se čovječanstvo suočava.

Nuklearni rat, klimatske promjene, pandemije, vještačka inteligencija, supervulkani – spisak je dug.

Ali ako bi se zaista dogodio najgori mogući scenario i svijet pogodila nezapamćena globalna katastrofa, gdje bi bilo najsigurnije skloniti se? Koje mjesto na planeti bi pružilo najveću šansu za preživljavanje i dočekivanje vremena kada se situacija ponovo stabilizira?

U studiji objavljenoj u naučnom časopisu Global Challenges, istraživači su pokušali utvrditi koje je mjesto na svijetu ukupno najotpornije u slučaju velike globalne katastrofe.

Njihov odgovor je – Australija.

„Australija je vjerovatno najotpornije mjesto na Zemlji kada je riječ o globalnim katastrofalnim rizicima“, navode istraživači, predvođeni stručnjakom za zaštitu okoliša Florijanom Ulrihom Jenom sa Univerziteta u Hagenu u Njemačkoj.

Ipak, to ne znači da bi Australija bila potpuno sigurna. Nijedna država nije zaštićena od svih mogućih globalnih katastrofa, ali je, prema analizi naučnika, ukupno manje izložena širokom spektru potencijalnih prijetnji od drugih zemalja.

Naučnici analizirali moguće scenarije katastrofa
Jen i njegove kolege analizirali su veliki broj naučnih radova i izvještaja o posljedicama događaja poput udara asteroida, ogromnih vulkanskih erupcija, velikih sajber napada, pandemija i drugih katastrofa koje bi mogle ozbiljno poremetiti funkcioniranje savremenog svijeta.

Globalne katastrofalne rizike podijelili su u tri velike grupe.

Prvu čine scenariji naglog smanjenja sunčeve svjetlosti. Riječ je o događajima koji bi mogli blokirati ili drastično smanjiti količinu Sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemljine površine.

Takav scenario mogao bi nastati nakon ogromne vulkanske erupcije, nuklearnog rata i takozvane nuklearne zime ili udara velikog asteroida, kada bi ogromne količine prašine i čestica završile u atmosferi.

Posljedice bi mogle biti katastrofalne za poljoprivredu i proizvodnju hrane širom svijeta.

Drugu kategoriju čini globalni katastrofalni gubitak infrastrukture.

U nju spadaju događaji koji bi ozbiljno poremetili snabdijevanje električnom energijom, transport, komunikacije i proizvodnju hrane. Uzroci bi mogli biti snažne geomagnetne oluje, veliki sajber napadi, pandemije ili elektromagnetni impulsi nastali na velikim visinama.

Treću grupu čine globalni katastrofalni biološki rizici – velike prirodne ili vještački izazvane biološke prijetnje koje bi mogle dovesti do masovnog stradanja i ozbiljnih poremećaja društva na kontinentalnom ili globalnom nivou.

Šta jednu državu čini otpornijom od drugih?

Naučnici nisu analizirali samo potencijalne opasnosti već i sposobnost država da nastave funkcionirati u slučaju ogromnog poremećaja.

Otpornost podrazumijeva sposobnost društva da očuva osnovne funkcije države i stanovništvu osigura hranu, energiju, sigurnost i druge ključne potrebe čak i tokom veoma ozbiljne krize.

Prema istraživačima, nekoliko faktora može značajno povećati otpornost neke zemlje.

Prednost uglavnom imaju demokratske i bogatije države s manjom ekonomskom nejednakošću, velikom industrijskom bazom i sposobnom državnom upravom.

Važnu ulogu ima i geografija. Udaljene zemlje, posebno velika ostrva, mogu imati prednost jer se u slučaju epidemija i drugih prijetnji lakše mogu fizički izolirati od ostatka svijeta.

Otpornije su i države čija proizvodnja i infrastruktura nisu pretjerano centralizirane, koje imaju raznovrsnu ekonomiju i nisu potpuno zavisne od međunarodne trgovine.

Kada su sve te faktore uzeli u obzir, Australija se izdvojila kao najotpornija zemlja.

Zašto baš Australija?

Australija ima nekoliko velikih prednosti.

Geografski je izolirana, proizvodi velike količine hrane, raspolaže značajnim energetskim i rudnim resursima te ima razvijenu industrijsku bazu.

Istovremeno je riječ o bogatoj zemlji s relativno stabilnim demokratskim institucijama.

U analizi je Australija bila jedina država koja je direktno označena kao otporna u sve tri glavne kategorije globalnih katastrofalnih rizika.

Međutim, čak i prednosti mogu postati slabosti.

To što je Australija ogromno ostrvo omogućava joj da se lakše izolira od vanjskog svijeta, ali je istovremeno čini zavisnom od međunarodne trgovine kada je riječ o određenim proizvodima.

Istraživači posebno izdvajaju gorivo, lijekove i đubrivo kao robu čiji bi nedostatak mogao predstavljati ozbiljan problem ukoliko globalni trgovinski sistem prestane funkcionirati.

„Iako Australija ima očigledne probleme povezane s posljedicama klimatskih promjena, u našoj procjeni prolazi veoma dobro“, objašnjava Jen.

Prema njegovim riječima, Australija može relativno lako zatvoriti i izolirati svoje granice, proizvodi velike količine hrane i ima razvijenu domaću industriju i rudarski sektor. Sve su to faktori koji joj daju dodatnu otpornost.

Koje zemlje su odmah iza Australije?

Osim Australije, istraživači su među otpornijim državama izdvojili Novi Zeland, Japan, Švicarsku i Argentinu.

Ipak, svaka od njih ima određene slabosti.

Većina najčešće spominjanih zemalja, osim Švicarske, ima dugu obalu koju bi mogao pogoditi cunami izazvan udarom objekta bliskog Zemlji.

Australija, Novi Zeland, Japan i Argentina također bi mogli osjetiti posljedice velikih vulkanskih erupcija u jugoistočnoj Aziji ili Južnoj Americi, sličnih katastrofalnoj erupciji vulkana Tambora 1815. godine.

Osim toga, sve te zemlje u određenoj mjeri zavise od međunarodne trgovine.

Zaključak autora je zato prilično jasan:

„Na Zemlji ne postoji mjesto koje predstavlja potpuno utočište od globalnih katastrofalnih rizika.“

Australija i Novi Zeland kao „rezervni centri“ čovječanstva

Istraživači smatraju da bi zemlje s velikom strukturnom otpornošću, poput Australije i Novog Zelanda, u budućnosti mogle imati posebnu ulogu u pripremama za globalne katastrofe.

Na njihovim teritorijama, na primjer, mogle bi se formirati velike strateške rezerve hrane ili banke sjemena.

Njihova razvijena industrijska infrastruktura mogla bi im omogućiti da nastave proizvoditi ključne proizvode čak i kada bi veliki dio svjetske ekonomije prestao normalno funkcionirati.

Zbog toga bi takve države potencijalno mogle poslužiti i kao centri iz kojih bi se organizirao međunarodni odgovor na globalnu katastrofu.

Najvažnije je spriječiti katastrofu prije nego što se dogodi

Ipak, autori naglašavaju da otpornost nije zamjena za prevenciju.

Najbolji scenario nije pronaći mjesto na kojem će ljudi pokušati preživjeti kraj svijeta, već spriječiti da do takve katastrofe uopće dođe.

„Prevencija je uvijek bolja od otpornosti“, navode istraživači.

Problem je što neke katastrofe jednostavno nije moguće spriječiti. Ogromna vulkanska erupcija, naprimjer, nije nešto što čovječanstvo danas može zaustaviti.

U takvim situacijama pripremljenost države može postati pitanje života i smrti. Autori zaključuju da bi se razlika između društava koja su ulagale u otpornost i onih koja to nisu činila mogla mjeriti ljudskim životima.

Studija objavljena u časopisu Global Challenges ne tvrdi da na Zemlji postoji potpuno sigurno mjesto. Ako bi svijet pogodila katastrofa planetarnih razmjera, posljedice bi se osjećale praktično svuda.

Ali ako bi se ipak moralo izabrati jedno mjesto s najboljom kombinacijom geografije, proizvodnje hrane, prirodnih resursa, industrije i političke stabilnosti, prema ovoj analizi Australija trenutno ima najbolje izglede da izdrži veliku globalnu krizu bolje od većine drugih zemalja.