Džordan Piterson kaže da je ovo glavni znak inteligencije
Dr. Džordan Piterson, čuveni kanadski psiholog, smatra da je najizrazitiji, glavni znak inteligencije sposobnost da slušamo druge i učimo od njih.
Dr. Džordan Piterson poznati je kanadski klinički psiholog i profesor, ali neki njegovi stavovi donijeli su mu reputaciju kontroverzne ličnosti. Ipak, s onim što je istakao kao najizrazitiji znak inteligencije – mnogi će se složiti. Po njemu, to je sposobnost da se pažljivo sluša i uči od drugih.
Piterson je proveo decenije posmatrajući ljudsko ponašanje i često je primjećivao da su najpametniji ljudi oni koji ostaju zainteresirani za život i pokazuju otvorenost prema stavovima drugih.
Njegovi pogledi na inteligenciju, doduše, odražavaju i mudrost drugih velikih mislilaca u različitim kulturama i vremenima. U istočnoj filozofiji, naprimjer, postoji stara kineska poslovica: „Mudar čovjek sluša, a budala samo priča.“
A Piterson tvrdi da je za inteligenciju potrebna hrabrost. Ne radi se o tome da budete najglasniji u prostoriji ili onaj koji ima sve odgovore. Umjesto toga, to je hrabrost da budete dovoljno ranjivi da priznate svoja ograničenja i dovedete u pitanje svoja uvjerenja.
To se može vidjeti kod onih rijetkih pojedinaca koji se ne plaše postavljati teška pitanja, čak i rizikujući da saznaju neprijatne istine o sebi ili svijetu oko sebe. Oni cijene istinu više od udobnosti, a ta žeđ za istinom vodi ih do mudrosti.
Inteligencija je „kako misliti“, a ne „znati“
U današnjem društvu lako je upasti u zamku „znati šta da mislim“, umjesto da naučite „kako da razmišljate“.
Tome nas je naučio obrazovni sistem koji se često fokusira na pitanja višestrukog izbora i standardizovane odgovore – od malih nogu nagrađuju nas zato što znamo prave odgovore, ali nas rijetko ohrabruju da razmišljamo svojom glavom i pronađemo vlastiti put do rješenja.
Piterson vjeruje da je ovaj pristup doveo do društva koje cijeni pamćenje umjesto razumijevanja.
Ljudi odrastaju učeći činjenice, formule i brojeve, ali ne razumiju uvijek kako to znanje primijeniti na nove načine. Prema njegovom mišljenju, to može potisnuti kreativnost i spriječiti stvaranje novih ideja.
Ljudi imaju tendenciju izbjegavati mentalni napor i jednostavno čekati da im se predstave opcije. Nažalost, ta navika se brzo formira, a sposobnost da se smisli nešto novo i originalno postepeno slabi.
Piterson nas podsjeća da je inteligencija više od pukog poznavanja činjenica. Radi se o radoznalosti, kritičkom razmišljanju i hrabrosti da se istraži nepoznata teritorija. Prema Pitersonu, „ako osoba zna kako da misli, onda će biti ispred ljudi koji znaju šta da misle“.
On smatra da najpametniji ljudi nisu nužno oni koji imaju sve odgovore. To su oni koji umiju postaviti prava pitanja, koji prihvataju nepoznato i koji su spremni pronaći svoj put naprijed, piše Sensa.
