Uzbuna na istoku Europe: Rusija bi mogla napasti, evo i kada! Moguć i kopneni upad u članicu NATO-a
Rusija bi mogla pokrenuti ograničeni napad na članicu NATO-a kako bi testirala ponašanje Saveza već ove jeseni, piše Wall Street Journal (WSJ), pozivajući se na najnovije američke obavještajne podatke.
Prethodno se vjerovalo da Rusija neće napadati druge zemlje dok traje rat u Ukrajini, no novi podaci to mijenjaju, a podudaraju se s nizom sličnih upozorenja evropskih dužnosnika izrečenih posljednjih mjeseci.
Tako je, naprimjer, zapovjednik njemačke vojske general-pukovnik Christian Freuding upozorio da bi Rusija mogla imati kapacitete za napad na članicu NATO-a u naredne tri godine.
Moguć čak i kopneni napad
Prema pisanju WSJ-a, koje prenosi Kyiv Independent, američki dužnosnici sada vjeruju da bi veliki hibridni napad, ili čak ograničeni kopneni upad, mogao biti izveden između ove jeseni i 2029. godine.
Evropske zemlje već neko vrijeme upozoravaju da bi Rusija mogla pokušati koristiti napade pod lažnom zastavom (engl. false flag), u kojima bi koristila dronove ukrajinske proizvodnje kako bi napala kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji.
Litvanski ministar odbrane Robert Kaunas rekao je jučer za LRT Radio da ruski predsjednik Vladimir Putin zbog unutrašnjopolitičke situacije u svojoj zemlji treba novu eskalaciju i neku vrstu pobjede, a da su mu baltička regija i Poljska najbliže mete.
Napetost u baltičkoj regiji
Nekoliko incidenata s dronovima u sve tri baltičke države posljednjih mjeseci podigli su napetosti u toj regiji.
Jučer je u njemačkom Leipzigu bespilotna letjelica natovarena eksplozivom pronađena pored ukrajinskog aviona koji je trebao prevesti naoružanje u Ukrajinu.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt opisao je incident kao scenarij hibridnog napada. Nije imenovao Rusiju, ali Kremlj već nekoliko godina vodi hibridni rat usmjeren na destabilizaciju evropskih zemalja.
Testiranje člana 5.
Pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, WSJ je izvijestio da bi nedavni ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu i minimalni dobici na bojnom polju mogli potaknuti Putina da pokuša osigurati pobjedu protiv NATO-a.
Napad bi vjerovatno bio usmjeren na istočni bok NATO-a kako bi se testirale obaveze Saveza prema članu 5. – klauzuli o kolektivnoj odbrani zemalja članica.
Član 5. Sjevernoatlantske povelje govori da se napad na jednu članicu Saveza smatra napadom na sve članice, a onda svaka od njih određuje na koji način će pomoći.
Upozorenja obavještajnih zajednica dolaze usred izvještaja da se SAD suočava s nestašicom kritičnog streljiva usred tekućeg rata s Iranom. Određene zalihe raketnih sistema dugog i kratkog dometa, poput sistema Patriot i presretača THAAD, ostaju niske, prema WSJ-u.
Jučer, kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obnovio pozive za vojnu pomoć, američki predsjednik Donald Trump odgovorio je da i SAD također treba rakete.
