Šta se događa Rusima? Procurilo pismo šefa naftnog diva Putinu: "Ovo je nezapamćeno"

Nestašica goriva pogodila Rusiju: Vozači satima čekaju u kolonama, posljedice rata sve više osjećaju i civili

Nestašica goriva koja je zahvatila Rusiju prisilila je vozače širom zemlje da satima čekaju u dugim kolonama kako bi natočili gorivo, što kod mnogih budi sjećanja na nestašice iz vremena Sovjetskog Saveza.

Višemjesečna ukrajinska kampanja napada dronovima na naftnu infrastrukturu duboko unutar ruske teritorije primorala je brojne rafinerije da obustave rad. Energetski analitičari procjenjuju da je zbog tih napada van funkcije ostalo 25 ili više posto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte.

Šef Rosnjefta pisao Putinu: "Nezapamćena šteta"

Direktor najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft, Igor Sečin, nastalu štetu je u pismu predsjedniku Vladimiru Putinu opisao kao "nezapamćenu", a sadržaj dokumenta procurio je u ruski list Kommersant.

U pismu traži privremeno ukidanje obaveze prodaje goriva na berzi, tvrdeći da čak 80 posto kupljenih količina završava kod preprodavača koji podižu cijene. Također zahtijeva da prioritet pri kupovini imaju isključivo krajnji potrošači.

Kako bi se ublažila nestašica, predlaže da sve naftne kompanije prerađuju najmanje 30 posto izvađene sirove nafte unutar zemlje, da se na tržište plasira i gorivo standarda Euro-3 te da država omogući ekonomski isplativ uvoz benzina iz inostranstva.

Zbog ukrajinskih napada dronovima dugog dometa i opće nestašice goriva, posljedice rata sada sve više osjećaju i ruski civili koji žive daleko od linije fronta.

Čekanje od 18 sati na benzinskoj pumpi 4.800 kilometara od Ukrajine

U sibirskom gradu Irkutsku, udaljenom oko 4.800 kilometara od Ukrajine, kolone na benzinskim pumpama postale su toliko duge da su lokalne vlasti najavile postavljanje hemijskih toaleta za građane koji čekaju.

Jedna od vozačica, Aljona Sadovnikova, ispričala je za The New York Times da su ona, suprug i njihova 18-mjesečna beba u red stali u 23 sata, a gorivo uspjeli natočiti tek narednog dana oko 17 sati.

Tokom 18 sati čekanja koristila je toalet na benzinskoj pumpi, kupovala grickalice, dok su drugi ljudi iz kolone dijelili hranu i igračke njenom djetetu.

Nestašicu goriva prvi put je primijetila sredinom juna, kada je pokušala natočiti gorivo na pumpi koja je u tom trenutku opsluživala samo građane s kuponima za racionalizaciju.

"Jesmo li se vratili u Sovjetski Savez?"

"Bila sam zgrožena. Jesmo li se vratili u Sovjetski Savez pa nam trebaju kuponi za kupovinu kobasica?", izjavila je 26-godišnjakinja koja radi u industriji društvenih mreža.

Kriza s gorivom dodatno opterećuje rusku ekonomiju, koja se već suočava s visokom inflacijom i visokim kamatnim stopama uvedenim radi obuzdavanja rasta cijena. Skupo zaduživanje i slabljenje potražnje doveli su do sve većeg broja stečajeva, što povećava strah od moguće bankarske krize.

Ukrajina je u međuvremenu nastavila napade dronovima, pogodivši i naftni terminal u Sankt Peterburgu, koji je već bio meta u junu tokom održavanja Putinovog ekonomskog foruma.

Putin priznaje problem, ali tvrdi da "nije kritičan"

Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da postoje problemi s opskrbom gorivom, ali je ukrajinske napade na naftnu infrastrukturu ocijenio kao "nekritične".

Ipak, Kremlj je zabranio izvoz benzina i kerozina kako bi povećao domaće zalihe, a Rusija je počela uvoziti benzin iz Indije, uprkos tome što je među najvećim svjetskim proizvođačima nafte.

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak tvrdi da je tržište goriva "teško, ali pod kontrolom", dok ministar finansija Anton Siluanov negira da je kriza izazvala značajniji rast cijena benzina.

Tuče na pumpama i zatvaranje benzinskih stanica

Stvarnost na terenu ipak pokazuje drugačiju sliku. Cijene goriva rastu, među vozačima izbijaju fizički sukobi zbog dugog čekanja, a pojedine benzinske stanice privremeno se zatvaraju.

U Krasnodarskom kraju, trećoj po veličini ruskoj regiji, lokalne vlasti potvrdile su da je zatvorena najmanje trećina benzinskih pumpi.

Na Krimu, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine, vlasti su odlučile da se raspoloživo gorivo prvenstveno čuva za komunalne i hitne službe. Građanima se prodaje samo ako ostane viška zaliha.

Istovremeno, poluotok se suočava i s redukcijama električne energije te nestašicom vode. Nekada popularna turistička destinacija za ruske građane sada bilježi odlazak stanovništva, dok je proruski čelnik Krima upozorio da "velike količine goriva neće biti dostupne u prodaji u skorije vrijeme".

Kako ukrajinski napadi pogađaju rusku energetiku

Samo tokom maja ukrajinski dronovi pogodili su ruske rafinerije čak 16 puta, pri čemu se na meti našlo osam od deset najvećih postrojenja u zemlji. Prema navodima Reutersa, moskovska rafinerija ostat će van funkcije najmanje šest mjeseci.

Napadi se izvode duboko unutar Rusije, pa su pogođene i rafinerije udaljene više od 1.300, odnosno 1.900 kilometara od linije fronta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove napade naziva "dalekometnim sankcijama" i poručuje:

"Ako Ukrajina bude u plamenu, bit će i Moskva."

Podaci Međunarodne agencije za energiju pokazuju pad ruske proizvodnje sirove nafte, dok vojni analitičar Marinko Ogorec smatra da je Ukrajina razvila sposobnost izvođenja vrlo preciznih udara duboko na ruskoj teritoriji.

"Ukrajina je ovladala tehnologijom i dostigla nivo razvoja na kojem može vrlo precizno gađati ruske ciljeve duboko u pozadini. Rusija na to nema pravi odgovor jer je riječ o ogromnoj zemlji koja ne može zaštititi svaku važnu tačku. To je adut koji Kijev trenutno ima", istakao je Ogorec.

Dodao je da će najveće posljedice ipak snositi civilno stanovništvo.

"Najveći teret osjetit će civili, ali to neće značajno utjecati na borbenu komponentu ruske vojske niti na njenu operativnu sposobnost. Najveća šteta bit će nanesena ekonomiji i društvu u cjelini", zaključio je Ogorec.