Rusi proglasili izvanredno stanje na Krimu
Ruske okupacijske vlasti proglasile su vanredno stanje na okupiranom ukrajinskom poluotoku Krimu nakon što su, usljed intenzivnih i kontinuiranih ukrajinskih napada, bile primorane potpuno obustaviti turističke aktivnosti, zatvoriti dječije ljetne kampove i uvesti zabranu prodaje goriva civilima.
Odluku o proglašenju vanrednog stanja potvrdio je proruski čelnik Krima Sergej Aksjonov, kojeg je postavila Moskva, navodeći da će ova mjera omogućiti brže donošenje hitnih odluka radi očuvanja funkcionisanja ključnih sektora od kojih zavisi svakodnevni život stanovništva.
Proglašenje vanrednog stanja uslijedilo je nakon opsežne ukrajinske kampanje usmjerene na izolaciju Krima. Kijev već sedmicama provodi koordinisane napade bespilotnim letjelicama dugog i srednjeg dometa na ruske energetske objekte, naftne terminale, saobraćajnu infrastrukturu i elektroenergetsku mrežu. Cilj operacije je prekid ruskih logističkih pravaca, uništavanje ključne infrastrukture i otežavanje održavanja ruske okupacije poluotoka.
Zabrana prodaje goriva i ograničenja rada ugostiteljskih objekata
Posljedice ukrajinskih napada sve su vidljivije. Nakon udara na naftni terminal u Kerču, okupacione vlasti zabranile su prodaju goriva civilima, koje se sada isporučuje isključivo državnim i sigurnosnim službama.
Na benzinskim pumpama zabilježene su duge kolone i rast cijena goriva, dok je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev naredio da svi supermarketi, barovi i restorani moraju zatvoriti vrata u 20 sati kako bi se smanjila potrošnja energije.
Krim se istovremeno suočava i s ozbiljnim problemima u snabdijevanju električnom energijom. Napadi na termoelektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju izazvali su nestanke struje u velikim dijelovima poluotoka. Ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov izjavio je da za ruske snage na Krimu "počinje pakao", ističući da je logistika ozbiljno poremećena i da je poluotok sve više izolovan.
Ruski vojni blogeri upozoravaju na pogoršanje situacije
Na ozbiljnost situacije upozoravaju i pojedini ruski vojni blogeri. Bivši pripadnik FSB-a i osuđeni ratni zločinac Igor Girkin ocijenio je da bi stanje moglo postati kritično u narednim sedmicama ukoliko Ukrajina nastavi napade istim intenzitetom.
Istovremeno, brojni ruski turisti napuštaju Krim, a ovogodišnja turistička sezona na okupiranom poluotoku pretrpjela je ozbiljan udarac.
Promjena ukrajinske strategije
Za razliku od ranijih povremenih napada na pojedinačne vojne ciljeve, Ukrajina sada provodi kontinuiranu kampanju usmjerenu na prekid ruskih linija snabdijevanja. Tome je prethodilo dugotrajno slabljenje ruske protivzračne odbrane, što je omogućilo širu upotrebu domaćih bespilotnih letjelica poput Horneta i Dartsa.
Zbog njihove relativno niske cijene, Ukrajina može održavati stalan tempo napada, dok Rusija za njihovo obaranje koristi znatno skuplje protivzračne projektile.
Otežan saobraćaj prema Krimu
Ukrajinske snage nastavljaju napade i na mostove te trajektne linije koje povezuju Krim s kopnenim dijelom pod ruskom kontrolom. Mostovi prema Hersonskoj oblasti pretrpjeli su velika oštećenja, dok su napadi na trajekte „Panagia“ i „Lavrentiy“ preko Kerčkog moreuza doveli do potpune obustave trajektnog saobraćaja.
Zbog toga je sav teški teret preusmjeren na obalni put R-280, poznat kao „autoput Novorosija“, gdje su ruska logistička vozila izložena gotovo svakodnevnim napadima ukrajinskih dronova, što je značajno smanjilo obim saobraćaja.
Dok pojedini analitičari smatraju da bi ovakav pritisak mogao povećati izglede za buduće pregovore, ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Ukrajinu da napadima na civilnu infrastrukturu pokušava izazvati paniku među stanovništvom. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je operacija pažljivo planirana te da bi, uz podršku partnera iz G7, mogla stvoriti uslove koji bi Rusiju primorali na ozbiljne mirovne pregovore.
