Obrat nakon nagađanja o kolapsu Rusije: Zapad se nadao slomu, ali dogodilo se nešto neočekivano
Unatoč višegodišnjim sankcijama i ratnim troškovima, ruska ekonomija pokazuje neočekivanu otpornost i nastavlja funkcionisati, pišu ekonomski analitičari. Nakon četiri godine rata i stalnih zapadnih sankcija, sve veći broj stručnjaka iz renomiranih think-tankova počinje priznavati da se ruska ekonomija ne urušava onako brzo kako se ranije predviđalo. Novo izvješće Kiel Institute for the World Economy upozorava na „strukturnu iscrpljenost“, no stvarnost na terenu pokazuje znatno složeniju sliku.
Charles Hecker iz Kraljevskog instituta za ujedinjene službe smatra da Rusija „vjerovatno već ulazi u recesiju“, dok Nigel Gould-Davies iz Međunarodnog instituta za strateške studije govori o „nadolazećoj krizi u ruskoj političkoj ekonomiji“. Čak i službeni ruski podaci pokazuju blagi pad BDP-a od 0,2 posto u prvom tromjesečju 2026. godine u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, mnogi analitičari upozoravaju da bi takve procjene mogle biti preuranjene, piše The Economist.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je uspješno zaobilazila sankcije preusmjeravanjem trgovine prema Kini, Indiji i drugim zemljama, te trošenjem ogromnih rezervi na vojsku, infrastrukturu i socijalne naknade. Između 2022. i 2025. godine BDP po glavi stanovnika porastao je za 12 posto, što je skromno u poređenju s Kinom ili Indijom, ali daleko od katastrofe koju su mnogi predviđali.
Službene statistike često zavaravaju. Povećanje PDV-a sa 20 na 22 posto potaknulo je masovnu kupovinu krajem 2025. godine, što je umjetno podiglo brojke u jednom tromjesečju na račun sljedećeg. Alternativni pokazatelji Goldman Sachsa ukazuju na spor, ali ipak pozitivan rast, dok podaci ruske banke VEB pokazuju ubrzanje aktivnosti u martu i aprilu, dijelom zahvaljujući višim cijenama nafte.
Povjerenje potrošača palo je s rekordnih nivoa, no nezaposlenost je i dalje ekstremno niska – oko 2 posto. Inflacija je prepolovljena u odnosu na vrhunac, realne plaće su 25 posto više nego 2019. godine, a neke kompanije bilježe odlične rezultate. Naprimjer, Aeroflot je u prvih pet mjeseci 2026. godine prevezao putnike na rekordnoj udaljenosti. Luksuzni segment također cvjeta – prodaja prokrijumčarenih Lamborghinija i drugih prestižnih automobila porasla je za 80 posto u odnosu na prošlu godinu.
Glavni motor rasta i dalje su masovni vojni izdaci, koji dostižu 7 do 8 posto BDP-a. Iako to stvara pritisak na radnu snagu i budžet, analitičari ističu da je povećanje u odnosu na prijeratni nivo „samo“ 3 do 4 procentna poena – dovoljno da održi ekonomiju, ali ne i da je potpuno uruši. Rusija može finansirati deficit povećanjem poreza, crpljenjem rezervi ili zaduživanjem na domaćem tržištu. U krajnjoj nuždi moguća je i konfiskacija depozita, no to bi donijelo ozbiljne rizike.
Rusija prema procjenama analitičara ove godine može očekivati rast BDP-a od oko 1 posto, što je uporedivo s Francuskom ili Kanadom. Strožije sankcije i pad cijena nafte mogli bi usporiti taj rast, ali za ozbiljan kolaps ruske ratne ekonomije potrebne su mnogo radikalnije mjere.
